Zašto globalne kompanije vraćaju proizvodnju iz Kine 'kući' - Balkan Times

Zašto globalne kompanije vraćaju proizvodnju iz Kine ‘kući’

Zašto globalne kompanije vraćaju proizvodnju iz Kine ‘kući’ – Kina je danas ‘svjetska fabrika’ koja sklapa proizvode skoro svih značajnih svjetskih proizvođača na tržištu.

Dženan Kulović

 

U jednoj od najpopularnijih knjiga današnjice iz oblasti međunarodnog biznisa autor Tamer Cavusgli, inače američki profesor turskog porijekla, navodi četiri ključna rizika internacionalizacije poslovanja: rizik zemlje, valutni rizik, kros-kulturalni i trgovinski rizik.

Nastupe li ovi rizici, navodi autor, svaka kompanija koja posluje izvan okvira matične zemlje može ugasiti svoje poslovnice širom svijeta.

Globalne kompanije poput Vokswagena, Mercedesa, Adidasa, Sitcea, Steiffa, K’Nexa, zatim Trellis Eartha, proizvođača plastične galanterije od bioplastike, i proizvođača ženskog rublja Handful već duži niz godina dio svojih globalnih lanaca vrijednosti izmještaju prema zemljama koje imaju ili jeftiniju radnu snagu ili nude povoljnije uslove poslovanja.

Pojavom pandemije uzrokovane korona virusom nastupaju skoro svi ranije spomenuti rizici što mnogim kompanijama nameće potrebu preispitivanja postojećih biznis modela.

Brojne kompanije naprasno su odlučile iskoristiti prekid globalnih lanaca snabdijevanja kako bi proizvodnju vratile “kući”.

Prema globalnom istraživanju European Manufacturing Survey intenzivno provođenog tokom trogodišnjeg perioda preko dvanaest posto kompanija seli proizvodnju izvan matične zemlje.

Tokom provođenja istraživanja najviše proizvodnju sele Austrijanci (15,4 posto), Švicarci (14,8 posto), zatim Holanđani (13,9 posto), Slovenci (12,1 posto), Španci (11,9 posto) i Nijemci (10,3 posto).

Postoje brojni razlozi koji opravdavaju ovakve odluke kompanija, a ključni razlog predstavlja inoviranje biznis modela koji danas samo zadržavaju područje primarne ekspertize – tzv. nosivu kompetentnost (eng. core competence) u matičnoj zemlji dok sve druge “neključne” aktivnosti povjeravaju korištenjem outsourcinga, odnosno uvode druge kompanije koje mogu uraditi brže, jeftinije i kvalitetnije negoli oni sami.

Također, osim navedenog uzroka kompanije seljenje proizvodnje opravdavaju, kako pokazuju rezultati pomenutog istraživanja, nižim troškovima radne snage (77,8 posto), zatim blizinom glavnih kupaca (29,3 posto), otkrivanjem novih nastajućih tržišta (24 posto) i odnedavno nedostatkom radne snage (10 posto).

Kina, ‘svjetska fabrika’

Među najatraktivnijim svjetskim oazama koja je dugo godina privlačila pažnju brojnih kompanija koje dislociraju proizvodne pogone kako zbog troškova proizvodnje tako i zbog postizanja niže prodajne cijene je kinesko tržište.

Već nekoliko godina unazad percepcija kineskih proizvoda nadilazi imidž lošeg, nekvalitetnog, ružnog, jeftinog i svega drugog što je godinama potiskivalo višestoljetnu bogatu kinesku trgovačku kulturu u drugi plan.

Danas Kina predstavlja respektabilnog partnera čiji ekonomski standard nadilazi prosjek mnogih razvijenih zemalja sa bruto društvenim proizvodom koji premašuje dvadeset pet hiljada milijardi američkih dolara.

Udio kineske ekonomije u svijetu drastično je povećan nego prije desetak godina sa projektovanim rastom koji premašuje 6,3 posto u svjetskim razmjerima.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Kina je danas najveći svjetski izvoznik, odnosno, popularnije “svjetska fabrika” koja sklapa proizvode skoro svih značajnih svjetskih proizvođača na tržištu.

Temelj strategije rasta kineske ekonomije predstavlja proizvodnja velikog broja proizvoda različitih komponenti proizvoda koji nude kombinaciju visoko kvalifikovane radne snage i niskih troškova proizvodnje.

Nemojmo zaboraviti kako je, naprimjer, prilikom izbijanja SARS-a prije nepunih dvadesetak godina udio kineske ekonomije u proizvodnji jeftine robe iznosio samo 4,3 posto, a prilikom izbijanja panedmije uzrokovane virusom koronomom prije nepunih tri mjeseca udio kineske ekonomije u proizvodnji proizvoda visoke tehnologije iznosio preko 16,9 svjetske proizvodnje.

Relativno kratko vrijeme je bilo potrebno za tranformaciju proizvodne orijentacije kineske ekonomije pri čemu tipičan primjer predstavlja elektronika – poput proizvodnje pametnih telefona i sličnih proizvoda.

Rast dolara

Nagli rast kineske ekonomije značajno slabi ekonomije drugih zemalja koje počinju intenzivno subvencionirati matične kompanije koje imaju samo jedan cilj koji podrazumijeva vraćanje proizvodnje “kući”.

Prema rezultatima spomenutog istraživanja preko četrdeset posto kompanija koje su proizvodnju preselile izvan matične zemlje vratili su proizvodnju kući pojavom pandemije uzrokovane prisustvom korona virusa.

Najčešće se vraćaju kompanije proizvoda visoke tehnologije, one koje proizvode elektronske uređaje, kao i farmaceutske i modne kompanije.

“Mislimo da se proizvodnja vraća jer kineska radna snaga postaje skupa, ali očigledno još nije toliko loše da bi predstavljalo glavni uzrok”, kažu istraživači.

U prilog takvoj tvrdnji možemo dodati podatak da je tokom pandemije, naprimjer, tržište prodaje novih atomobila u Evropi je zamrlo, dok je u Kini neočekivano buknulo.

Kinezi nisu koristili javni prevoz jer su zdravlje stavili na prvo mjesto, a Evropljani su izabrali skoro potpunu obustavu kretanja.

Proizvođači automobila koji imaju proizvodne pogone u Kini profitirali su na kineskom tržištu, a opstanak doveli pod znak pitanja na evropskom tržištu.

Jasno, ključni razlog vraćanja proizvodnje na tlo matične zemlje predstavlja rast dolara sa skoro 1,20 ranije na gotovo 1,80 sada čime ovu valutu skoro izjednačava sa evropskom valutom euro.

U Kini se roba plaća valutom dolar, što uzrokuje porast cijene robe u Evropi. Time evropske kompanije postaju manje ovisne o kineskim kompanijama bilježeći sebi više koristi posredstvom trgovinske razmjene.

Šanse za BiH

Tako, naprimjer, jedan dizajnerski kaiš koji proizvodi evropska kompanija, za koji troškovi proizvodnje u kineskoj tvornici mogu biti deset dolara. Tvornica europskom dizajneru naplaćuje 43 dolara, a zatim dizajnerske prodavnice prodaju kupcima za 825 dolara.

Kineska tvornica ostvaruje profit od proizvodnje, ali dobiva manje od 10 posto prodajne cijene, pri čemu najveći dio prihoda – i dobit – ostaje u Evropi.

Iako se trgovina preradom bilježi na kineskoj strani (tj. kao izvoz u Evropu), više koristi proizlazi za evropske zemlje. Ako ovome pridodamo česte migracije kineskog stanovništva iz sela u gradove što poskupljuje radnu snagu (prije nekoliko godina devedeset posto kompanija su jeftinu radnu snagu smatrale ključnim argumentom seljenja proizvodnje) i transportne troškove (kojim stalno raste cijena zbog brzine isporuke za kompanije koje poručeni proizvod žele odmah) onda ne čude rezultati istraživanja koje je tokom pandemije provela ugledna američka konsultantska kuća Boston Consulting Group.

Naime, rezultati istraživanja pokazuje kako 21 posto od ukupno 200 anketiranih menadžera velikih kompanija već počinje vraćati proizvodnju u Ameriku (što predstavlja iznos veći za 10 posto u odnosu na isto istraživanje provedeno prošle godine) ili to planira učiniti u sljedeće dvije godine, dok je 33 posto njih počelo ozbiljno razmatrati takvu mogućnost ili je dosta blizu takvoj odluci.

Ovakva globalna preslagivanja itekako trebaju iskoristiti kreatori ekonomskih politika koji trebaju učiniti stanovite napore kojim mogu privući strane investitore prema postranzicijskim zemljama poput naše.

Kompanije poput „BaertschiFOBRO“ iz Švicarske koja sada proizvodi poljoprivrednu mehanizaciju u Maglaju, „INOTEC Motion“ iz Njemačke koja proizvodi metalni namještaj u Lukavcu, „Excel Assemblies“ iz Britanije koja proizvodi elektroničku opremu također u Maglaju i brojne druge koje sada svoje finalne produkte proizvode ovdje umjesto na nekim drugim mjestima predstavljaju signal donosiocima odluka na svim nivoima vlasti kako ne treba propustiti priliku koju je donijela aktuelna kriza.

Svaka zakašnjela reakcija domaćih kreatora ekonomskih politika otvara mogućnost nekim drugim zemljama koje takvu priliku zasigurno neće propustiti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.

For security, use of Google's reCAPTCHA service is required which is subject to the Google Privacy Policy and Terms of Use.

I agree to these terms.