Vojni sukobi u periodu pandemije korona virusa
Jemen je i prije posljednje pandemije korona virusa bio na posljednjem mjestu po pitanju zdravlja i zdravstvenih institucija. Trenutno je zemlje u kojoj je do sada utvrđen samo jedan slučaj korona virusa. Kriza oko pandemije korona virusa uticala je da Saudijska Arabija za izvjesno vrijeme obustavi vojne operacije u Jemenu. Ali to ne znači da su sukobi u Jemenu potpuno zaustavljeni.
dr. Murata Yešiltaša
I pored toga što je epidemija korona virusa prerasla u svjetsku pandemiju i pogodila najveće globalne sile poput SAD-a, na bliskom istoku se nastavljaju vojni sukobi bez pauze. Koliko god su Ujedinjeni Narodi pozvali na primirje nastavlja da se proljeva krv u Libiji, Siriji i Jemenu. U Libanu su ponovo počeli masovni protesti zbog ekonomske krize i korupcije. Na drugoj strani vlada u Iraku ne može da pronađe rješenje za ekonomske probleme u zemlji čija je ekonomija zasnovana samo na izvozu nafte. Posebno zemlje poput Libije, Sirije i Jemena umjesto da se suoče sa problemima koji su nastali zbog pandemije korona virusa okrenute su ka unutrašnjim sukobima. Ni u jednoj od ovih zemlja nemamo tačne podatke u vezi nivoa širenja korona virusa u istim. U ovim zemljama pandemija korona virusa je pomiješana sa unutrašnjim sukobima. I međunarodne institucije i organizacije samo upozoravaju i ne čine ništa konkretno da se ovi problemi riješe.
Možemo reći da se u najmanje 4 regije vodi borba protiv korona virusa. U regijama koje se nalaze pod kontrolom režima objavljeno je da je samo 45 osoba zaraženo sa virusom Covid-19. U regiji Idliba sa početkom svetog mjeseca Ramazana primjećuje se učešće velikog broja osoba na noćnim teravih namazima. Ali to ne znači da u regiji Idliba ne postoji epidemija korona virusa. Zbog postoji veliki strah da se uskoro možemo susresti sa zastrašujućom slikom u Idlibu u kojem živi veliki broj osoba na malom prostoru i izbjegličkim kampovima. U regijama koje se nalaze pod kontrolom Nacionalne vojske Sirije vodi se intenzivna borba uz podršku Turske kako bi se ograničilo širenje korona virusa. U regijama koje se nalaze pod kontrolom terorističke organizacije YGP-PYD-a koju podržavaju SAD-e utvrđen je veoma mali broj zaraženih osoba. Ko zna možda je sudbina Sirije, koja je razorena u 10-godišnjim sukobima, da bude sačuvana od ove pandemije korona virusa.
Dok u cijeloj regiji se širi zabrinutost zbog pandemije korona virusa, djelimično se nastavljaju sukobi u Siriji. Jedna od regija u kojoj su prije pandemije naviše trajali sukobi je regija Idliba. Idlib je u istu ruku važan i zbog gustog stanovništva koje živi u regiji i opasnosti od mogućeg brzog širenje korona virusa. Nakon postizanja dogovor između Turske i Rusije u Moskvi, Turska je pojačala vojnu prisutnost u regiji sjeverno od puteva M4 i M5. Koliko god se ove mjere vide kao preventiva za moguću ofanzivu snaga režima nakon pandemije, možemo reći da se Ankara priprema za nešto više od toga. Osnivanje sigurnosne zone u ovoj regiji i dalje je na dnevnom redu Ankare. Ali vidimo da su paravojne grupe Hayat Tahrir-i Šam zauzele neprijateljski stav protiv Turske. Neke od ovih grupa ne prihvataju dogovor iz Moskve i čine sve kako bi narušile ovaj dogovor. Militanti ove grupe su ostvarile napad protiv turskih ciljeva i u ovom napadu je poginuo jedan turski vojnik. Očekuje se da Turska ostvari operaciju i zauzme oštriji stav protiv ovih grupa u Siriji nakon pandemije korona virusa. Zbog napada snaga režima oko milion osoba iz Idliba izbjeglo je sjevernije od ovog grada, gdje se nalaze u privremenim kampovima. Ukoliko uzmemo u obzir da se s vremenom na vrijeme nastavljaju vazdušni napadi režimskih snaga na Idlib onda možemo vidjeti zbog čega opcija ostajanja u kući kako bi se zaštitili od korona virusa nije opcija za stanovnike Idliba.
Na drugoj strani u regijama koje se nalaze pod kontrolom Nacionalne vojske Sirije, koju podržava Turska, nastavljaju se napadi terorističke organizacije PKK-YPG-a. Teroristi PKK-YPG-a često se pokušavaju da se infiltriraju u regiju od Resulayna do Tel Abyada koja je oslobođena tokom vojne operacije Izvor mira. U ovim regijama i pored velikih gubitaka teroristička organizacija nastavlja sa napadima na civile. U Afrinu ova teroristička organizacija koristi se drugačijim metodama. Teroristička organizacija PKK-YPG je 28. aprila izvršila napad za vozilom punim eksploziva i izazvala smrt preko 50 civila. Teroristička organizacija koja nastavlja i sa napadima na regije koje se nalaze po kontrolom Turske nalazi se u teškoj poziciji u posljednjem periodu. U nekoliko posljednjih sedmica intenzivirani su i napadi terorističke organizacije ISIL u sjevernom dijelu Sirije koja se nalazi pod kontrolom PKK-YPG-a. Pristalice ISIL koje se kriju u pograničnom dijelu između Iraka i Sirije nastavljaju da napadaju na regije pod kontrolom PKK-YPG-a. Ovo ujedno doprinosi da koalicione snage na čelu sa SAD-a pružaju veću podršku ovoj regiji. Na drugoj strani sirijski režim koji pokušava da prikrije pandemiju korona virusa nalazi se pred ekonomskim bankrotom. Pad cijena nafte i sankcije su teško pogodile Rusiju i Iran dvije zemlje koje najviše podržavaju sirijski režim. I ako je nepoznato da li će nakon korona virusa početi novi proces u Siriji, ali sigurno je da će sve strane pokušati da zauzmu bolji stav u narednom periodu.
Stanje u Libiji je još kritičnije. I ako su Ujedinjeni Narodi 22. marta pozvali na primirje zbog korona virusa snage pučiste Haftera su nastavile sa napadima na regije koje se nalaze pod kontrolom Vlade nacionalnog jedinstva Libije. Hafterove snage su namjerno gađale zdravstvene institucije kako bi otežale situaciju vlade u Tripoliju. Ali i pored svih napada paravojnih snaga generala Haftera uz podršku Ujedinjenih Arapskih Emirata, snage Vlade nacionalnog jedinstva Libije nisu dozvolile pad glavnog grada Tripolija. Snage Vlade su u kontranapadima nanijele i velike gubitke snagama Haftera i oslobodile su nekoliko važnih gradova. Ali snage generala Haftera i dalje drže pod kontrolom neke kvartove u predgrađu Tripolija. Hafter je 28. aprila izjavio da je raspustio skupštinu u Tobruku i da se proglasio predsjednikom Libije. Ali izjava Moskve je pokazala da ovi napori Haftera neće uroditi plodom. Ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov je izjavio da ne podržavaju ovu inicijativu Haftera. Stanovnici Bengazija i skupština su objavili da neće prihvatiti novog Gadafija i usprotivili su se ovoj inicijativi. Na taj način Hafter nije ispunio svoje ciljeve i počeo je da gubi svoj uticaj u Libiji. Ali ovo ne znači da se stanje u Libiji poboljšalo. Pandemija korona virusa, sukobi, pad cijena nafte, problemi oko distribucije električne energije i sakupljanja smeća predstavljaju važne probleme sa kojima se susreće Libija. Postoji više razloga koji mogu izazvati novi val protesta i nasilja u Libiji. Na drugoj strani nije implementirana ni jedna mapa puta koju je međunarodna zajednica dogovorila po pitanju Libije. Zbog toga je stanje u Libiji postalo još komplikovanije.
Jemen je i prije posljednje pandemije korona virusa bio na posljednjem mjestu po pitanju zdravlja i zdravstvenih institucija. Trenutno je zemlje u kojoj je do sada utvrđen samo jedan slučaj korona virusa. Kriza oko pandemije korona virusa uticala je da Saudijska Arabija za izvjesno vrijeme obustavi vojne operacije u Jemenu. Ali to ne znači da su sukobi u Jemenu potpuno zaustavljeni.
I ako pandemija korona virusa nije obustavila sukobe na Bliskom istoku može se vidjeti kao prilika za promjenu smjera postojećih sukoba u regiji.
Izvor: trt.net