Velika prijetnja – nejednakost - Po prvi puta u posljednjih - Balkan Times

Velika prijetnja – nejednakost

Velika prijetnja – nejednakost – Po prvi puta u posljednjih nekoliko decenija jedna tema je zaokupila pažnju različitih ekonomskih krugova. Od Šangaja do Sanfrancisca samo jedna važna tema – nejednakost.

John Lancaster

Nejednakost je izazvala zabrinutost i kod dobitne grupe, tj. najbogatijih na samitu u Davosu. 2018. u izvještaju sa Svjetskog ekonomskog foruma nejednakost je nazvana jednim ‘erozivnim’ problemom.

Velike ekonomije su u godinama nakon finansijske krize 2008. i 2009. postepeno izašle iz stagnacije, ali je veliki problem taj što proces ovoga poboljšanja, kada se radi o ekonomiji, uglavnom zahvaća one koji su i prije bili bogati. U SAD-u 0,1 % otpada na najbogatije članove društva. Osim toga, 1978. plaća jednog generalnog direktora bila je 30 puta veća od plaće običnog radnika. Dočim su sada plaće ovih direktora 312 puta veće u odnosu na radničke plaće.

U SAD-u koje predstavljaju najveću ekonomiju svijeta životni vijek siromahā je 15 godina kraći od bogatašā. Sveukupno nezadovoljstvo ovakvom situacijom dovelo je do toga da se glasači u SAD-u, Europi i Latinskoj Americi okreću populističkim liderima. U završnom saopćenju iz Davosa insistira se na nužnosti temeljitih reformi na tržištu kapitalizma. Povijest pokazuje da promjene i reforme dolaze kao reakcija na promjene društvenih i demokratskih potreba.

Koncem 19. st. europske desničarske partije su sprovele grupu reformi koje su odgovarale ondašnjem vremenu. Jačanje prava radničke unije je osiguralo preduvjete za formiranje prosperitetne zajednice.

U ovim slučajevima su etičke i pragmatične tendencije omogućile da se poduzmu koraci u cilju poboljšanja životnog položaja građana. Ali danas političari i mislioci ne drže kapitalizam jednom pozitivnom snagom u rješavanju problemā. Rast nejednakosti u različitim zemljama može voditi ka nestanku etičkih normi koje su segment kapitalističkih stubova. Etički temelji kapitalizma trebaju biti takvi da se njime osiguravaju prilike za bolji život većine građana. Ako kapitalizam ne djeluje u takvome smjeru zašto ga se mora uzimati kao obrazac za ekonomski sistem?

Ne treba čuditi da je jedna nova anketa pokazala da svega 45 % mladih Amerikanaca imaju pozitivno mišljenje o kapitalizmu. Trenutna perspektiva je nejasna jer su glasači nezadovoljni i nemaju osjećaj sigurnosti. Osim toga, niko od onih koji su na vlasti ne pruža realan odgovor niti donosi stvarne promjene. Sada ovoj slici treba pridodati i jedan drugi fenomen, tj. utjecaj automatizacije, obučavanje strojeva i vještačku inteligenciju. Slijeđenje ovih tehnologija će se vjerovatno primjeniti na najslabije tačke sadašnjeg ekonomskog sistema. Tamo gdje se spoje nesigurnost i nejednakost i u društvima u kojima je nejednakost u porastu doći će do slabljenja društvene skladnosti.

U nekim sferama rada već su vidljivi tragovi ove industrijske revolucije. U prvoj deceniji ovog stoljeća automatizacija je u SAD-u dovela do gubitka oko 8 miliona radnih mjesta. Naravno, uskoro će neke profesije uz primjenu strojeva postati efikasnije. Vještačka inteligencija ima kapacitet da čovjekov život izmjeni u mnogo sveobuhvatnijoj formi nego što se može i zamisliti. Vještačka inteligencija predstavlja revolucionarnu tehnologiju, nešto slično struji ili parnom motoru i njezin je društveni i ekonomski utjecaj veoma opsežan i može je se smatrati glavnim aspektom u narednoj industrijskoj revoluciji.

Ovakve velike promjene koje su izazvane sveobuhvatnom primjenom novih tehnologija mogu donijeti rizik društvu i ekonomiji. Ako nastavimo u istom pravcu kojim idemo već nekoliko posljednjih decenija slijedeća industrijska revolucija će dovesti do povećanja nejednakosti. To znači da je neophodno da porast primjene nove tehnologije bude praćen istovremenim cjelokupnim promjenama u politikama državā i kompanijā kako bi se osigurala jednaka prilika za svu radnu snagu. Novi talas tehnologije ima kapacitet da se preobrati u najveći izazov modernog kapitalizma.

Izvor

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.