Uloga talibana u kineskoj nacionalnoj sigurnosti - Balkan Times

Uloga talibana u kineskoj nacionalnoj sigurnosti

Strašna sigurnosna situacija u Afganistanu i ozbiljna pojava talibana u zemlji, koji su do sada zauzeli više od 85% afganistanskog teritorija, izazvali su zabrinutost da će sigurnost zemalja u regiji biti ugrožena i da bi time mogla biti zasjenjena I sigurnost Pekinga,a to je uznemiravajuće za Kinu u smislu geografskog susjedstva između Afganistana i pokrajine Xinjiang, jer tamo žive ujgurski muslimani.

Uloga talibana u kineskoj nacionalnoj sigurnosti – Strašna sigurnosna situacija u Afganistanu i ozbiljna pojava talibana u zemlji, koji su do sada zauzeli više od 85% afganistanskog teritorija, izazvali su zabrinutost da će sigurnost zemalja u regiji biti ugrožena i da bi time mogla biti zasjenjena I sigurnost Pekinga,a to je uznemiravajuće za Kinu u smislu geografskog susjedstva između Afganistana i pokrajine Xinjiang, jer tamo žive ujgurski muslimani.

Kineski dužnosnici tvrde da je Afganistan mjesto stacioniranja talibana transnacionalnih terorista te da bi nemirna regija Xinjiang mogla biti leglo terorizma, separatizma i vjerskog ekstremizma te da će to nanijeti štetu Kini. Osim toga, postoji opasna mogućnost prihvatanja radikalnih elemenata sa stranih teritorija pri čemu bi se Afganistan koristio kao polazište za povezivanje s već ranjivim kineskim područjima Ujgura.

Također je moguće da se ideološki utjecaj panislamskih skupina u plemenskim područjima Pakistana i Afganistana može proširiti na Kinu i povećati Xinjiangove separatističke težnje.

U okviru Kopenhaške škole postoji važna rasprava koja je regionalni sigurnosni kompleks, prema kojoj se različite regije svijeta mogu odvojiti na temelju postojećih sigurnosnih veza između njihovih članica, pa Kina mora obratiti posebnu pažnju na svoj sigurnosni kompleks za suzbijanje ekstremizma.

Kako tvrde Bozan i Weaver, skupina vlada čija su glavna sigurnosna pitanja toliko isprepletena da se njihova nacionalna sigurnost ne može razmatrati izolirano, s povlačenjem NATO trupa iz Afganistana i potencijalnim prijetnjama, Narodna komunistička partija Kine trebala bi poduzeti aktivniji pristup Afganistanu i reformirati svoju politiku prema toj zemlji. Budući da teroristički napadi, upadi poluvojnih formacija, međuetnički sukobi, prekogranični zločini i druga pitanja mogu imati negativan utjecaj na unutarnju sigurnost i stabilnost Kine.

A budući da je sigurnosni vakuum stvoren nakon 2014. godine učinio Kinu osjetljivom na porast ekstremističkih islamističkih ideja, pogotovo jer su Kinezi od 1960 -ih uvijek bili zabrinuti zbog povezanosti islamističkog pokreta s regijom Xinjiang. Stanovnici ove regije studirali su u Pakistanu i Afganistanu i vratili se u Kinu. Zbog svoje strukture i ideološkog pogleda, talibani nemaju jasno razumijevanje o kojoj se zemlji i nacionalnoj granici radi, a njihove veze su sa skupinama i pokretima koji su rašireni u cijeloj regiji, poput ISIS-a i Al-Qaede.

Iz tog razloga nije niti pokušano da se izgradi povezujuća cesta koja se lahko može prijeći. Ako talibani i žele pod svoj utjecaj staviti Xinjiang i grad Kashgar, najvažnije kinesko islamsko središte, iako ne postoji komunikacija , ali se čini da Peking to ne shvaća olako i da neće dopustiti talibanima da se tamo infiltriraju. S druge strane, kineskim muslimanima iz Xinjianga nije dopušteno da budu prisutni čak ni unutar same Kine i unutar državne structure.

Vlada nadzire kretanje i interakciju ljudi u gradskim područjima Xinjianga širokim postavljanjem CCTV kamera i upotrebom tehnologije prepoznavanja lica. Svi podaci građana, uključujući njihove društvene odnose, uvjerenja i vjersko ponašanje, evidentirani su u bazi podataka. Čak i u ruralnim područjima gdje opsežan nadzor nije moguć s CCTV kamerama, članovi Komunističke partije odlaze u kuće Ujgura, žive s njima neko vrijeme i pripremaju detaljne izvještaje o ponašanju i govoru muslimanskih porodica i dostavljaju ih vlastima.

A to bi moglo predstavljati sigurnosnu prijetnju kineskoj granici i otvoriti put njihovom odnosu s talibanima. Iako su talibani izazvali zabrinutost Kine na kineskoj granici, ali talibani su službeno pružili ruku prijateljstva Pekingu, dok kineska opozicija promatra vojnu obuku i oružje u neprohodnim područjima pod kontrolom talibana.

Ovaj čin talibana izazvao je zadovoljstvo Turske i Sjedinjenih Država jer će Kina biti u velikim problemima. Ujguri sada mogu lakše putovati granicom s Afganistanom. Istivremeno, Put svile i pristup Zapadnoj Aziji, ako dio rute bude u rukama talibana uz saradnju Ujgura, mogli bi izazvati velike probleme Pekingu i istovremeno stvoriti dobru situaciju za Tursku. To bi moglo biti dobro rješenje za sprječavanje Kine da ostvari utjecaj u zemljama zapadne Azije.

S druge strane, prisutnost talibana blizu granice s Kinom mogla bi raspiriti vatru pod pepelom Ujgura i pretvoriti njihove aktivnosti u oružane aktivnosti. To će uzrokovati mnogo problema vladi u Pekingu. Jer kineska vlada sve muslimanske Ujgure smatra prijetnjom sigurnosti i suverenitetu, a najbolje rješenje je kulturno iskorjenjivanje ove skupine.

Ona želi ‘rastopiti’ Ujgure u etničkoj vladi Hana [većinskog naroda u Kini] i ne ostaviti nikakvih kulturnih ili vjerskih tragova ove populacije. Kineska vlada je ovim mjerama pokušala “promijeniti demografski sastav, napuniti ujgurske gradove, poput Kašgara, narodom Hana, baš kao i druge kineske gradove, te ukloniti iz njih gotovo sve tragove ujgurske kulture” i male su šanse da će Kineska vlada odustati od svojih koraka protiv Ujgura, a međunarodni pritisak na zemlju ograničen je tek na neke zapadne vlade. Druge zemlje, posebno u Aziji, ne podržavaju zapadne vlade protiv Pekinga zbog njihovih bliskih ekonomskih veza s Kinom.

Iako su talibani dali “prijateljsko” zeleno svjetlo Kini, tvrdeći da im nije stalo do Xinjianga, ali implicitni pristup talibana ima veze sa glavnom kineskom brigom vezano za Afganistan, a to je spriječiti haos i bijedu, i pretvaranje ove zemlje u tranzitno sklonište ili koridor za Ujgurske poluvojne formacije. Kina vjeruje da su ove poluvojne formacije i ratnici oni s iskustvom u ratu u Siriji ili oni koji se nadaju ulasku u Xinjiang iz pakistanskih plemenskih područja na kojima vlada bezakonje.

Sa druge strane, ako će buduću afganistansku vladu formirati talibani, potrebna joj je vanjska podrška. Talibanski čelnici znaju da im kineska vlada, kao gospodarski div, može pomoći u ratu protiv afganistanske vlade. Međutim, u interesu obje strane, i kineske vlade i talibanskih čelnika je da ojačaju i prošire svoje veze. No ti odnosi nisu u dobroj političkoj poziciji. Jer su talibani poznati kao pobunjenička skupina, a Kina je legitimna vlada u svijetu. Uspostavljanje veze legitimne vlade s pobunjeničkom skupinom moglo bi dovesti u pitanje njezin legitimitet.

Konačno, sigurnost je glavni prioritet kineskih lidera. Osim Sjeverne Koreje i teritorijalnih sporova s ​​Japanom i jugoistočnom Azijom, teroristički incidenti u Kini i pogoršanje sigurnosti na Bliskom istoku i u Južnoj Aziji znače da je stabilnost kineskih granica postala glavna briga Pekinga. Afganistan je jedan od glavnih izvora potencijalne nestabilnosti. Korištenje NATO -ove prisutnosti u Afganistanu radi osiguranja kineskih interesa povoljna je situacija za Peking, a kineska vlada je pod pritiskom da podnese teret takve sigurnosne dileme. Kina shvaća da nestabilan Afganistan ima velike posljedice po zapadne pokrajine koje će Kina nastojati i blokirati, ako se strane snage povuku iz Afganistana, naročito u nedostatku trajnog političkog dogovora među različitim afganistanskim sudionicima, i to će samo pogoršati nestabilnost u zemlji.

S druge strane, uloga i utjecaj talibana u Afganistanu, vjerojatno će doprinjeti da Kina u budućnosti proširisvoje odnose s ovom skupinom. Pang Guang, viši kineski stručnjak za bliskoistočne poslove i borbu protiv terorizma, vjeruje da su talibani popularni među siromašnima u zemlji, dok afganistansku vladu podržavaju Amerikanci. Kada postoji takvo gledište, dogovor SAD -a s talibanima značio bi povećanje legitimiteta ove skupine. Povećanje legitimnosti talibana omogućit će im proširenje veza sa stranim vladama, posebice Pakistanom i Kinom.

Iako Kina ne može podržati halifat u Afganistanu jer bi to Kini otežalo kontrolu nad njenim muslimanima, ali kineska podrška talibanima ne predstavlja veliki problem za državu jer talibanska politička ideologija ne povlači za sobom ozbiljnu prijetnju Kini.

Izvor
(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.