Svjetski dan hidžaba ustanovljen je na prijedlog studentice Nazme Khan iz New Yorka koja je željela podstaknuti nemuslimanke da na jedan dan dožive iskustvo nošenja hidžaba.
Odlučila se na taj potez nakon što je u New Yorku nakon terorističkog napada 2001. godine doživjela brojne neugodnosti zbog toga što nosi hidžab.
Ustanovljen je na prijedlog tadašnje studentice Nazme Khan iz Njujorka koja je željela podstaknuti muslimanke koje ne nose hidžab, kao i nemuslimanke, da samo jedan dan dožive iskustvo nošenja hidžaba.
Na ovo se odlučila nakon što je u Njujorku, poslije terorističkog napada 2001. godine, doživjela brojne neugodnosti zato što nosi hidžab.
Željela je pokrenuti aktivnu kampanju kojom bi senzibilizirala sve one koji koji imaju određene predrasude, stereotipe prema hidžabu kao stilu i načinu odjevanja žene muslimanke. Htjela je potaći na vjersku toleranciju i razumijevanje.
A Nazma je tačno znala o čemu govori. Ova društvena aktivistkinja došla je u SAD iz Bangladeša kada je imala 11 godina, što je osjetljivo doba. Bila je jedina koja nosi hidžab u školi. Svog iskustva se sjeća kao teškog, piše WorldHijabDay.com.
„Odrastajući u Bronxu, doživjela sam veliku diskriminaciju zbog hidžaba. U srednjoj školi su me zvali ‘Batman’ ili ‘ninja’. Kad sam nakon 11. septembra krenula na sveučilište, zvali su me Osama bin laden ili terorista. Bilo je užasno. Mislila sam da je jedini način da se zaustavi diskriminacija ako zamolimo naše sestre da sami iskuse hidžab“, ispričala je jedne prilike Nazma.Odlučila da hidžab promoviše kao snagu i ponos žene muslimanke.
Od te 2013. godine, na ovaj datum, žene širom svijeta objavljuju svoje fotografije, videozapise, pričajući svoja iskustva i mišljenja o hidžabu. Pa tako i ove.
“Kada pozovemo žene da nose hidžab jedan dan, ne tražimo od njih da idu protiv svoje vjere. Ipak, kada od nas traže da skinemo hidžab, zapravo se traži da idemo protiv svoje vjere, što je kršenje osnovnih ljudsih prava”, ističu na stranici WorldHijabDay.
Akcija obilježavanja Svjetskog dana hidžaba dobila je globalne razmjere. Već se nekoliko godina obilježava i u našoj zemlji.
- MUSLIMANI U BOSNI BLISTAVI SU PRIMJER I UZOR OSTATKU SVIJETA
- Svi Čine Nasilje, Ali Se Ono Uglavnom Pripisuje Muslimanima
Fetva Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini o tretmanu mahrame/hidžaba u učenju islama
Hidžab, odnosno mahrama koju nose muslimanke jeste vjerska obaveza i odjevna praksa muslimanke propisana osnovnim izvorima islama, Kur'anom i Sunnetom, te Idžmaom.
Pojam hidžaba u užem smislu koristi se kao sinonim za pokrivanje glave mahramom, a u širem smislu kao poseban stil odijevanja koji je u skladu sa islamskim normama. „U odnosu na međunarodne kodifikacije ljudskih prava hidžab spada u domen ispovijedanja vjere. Prema tumačenju naše (hanefijske) pravne škole te većine ostalih pravnih škola i samostalnih mudžtehida, hidžab u širem smislu podrazumijeva pokrivanje cijelog tijela izuzev lica i šaka.
Hidžab, odnosno mahrama u islamskoj tradiciji ne tretira se kao poseban vjerski simbol i obilježje, kao što to nisu ni ostali odjevni predmeti kojima se pokrivaju drugi dijelovi ljudskog tijela, a koji, također, čine sastavni dio odjevne prakse muslimanke, te stoga ne mogu biti obuhvaćeni zakonskom odredbom o zabrani isticanja vjerskih simbola i obilježja.
Svjetski dan hidžaba
Svjetski dan hidžaba obilježava se prvog februara. Prvi put u svijetu obilježen je 2013. godine i to na prijedlog Nazme Khan iz New Yorka, koja je željela podstaknuti nemuslimanke da stave hidžab na jedan dan i dožive to iskustvo.
Cilj obilježavanja bio je i da se skrene pažnja na predrasude u vezi s mahramom i neugodna iskustva kojima su izložene žene s hidžabom. Također, na ovaj dan u preko 140 zemalja u svijetu nastoji se u pravom svjetlu prikazati hidžab, koji je obaveza muslimanki. Dan hidžaba se obilježava i u Bosni i Hercegovini gdje, i pored značajnog broja žena s mahramom, hidžab ili mahrama se smatra nepoželjnom u određenim mjestima i državnim institucijama.
Mahrama kod bh. muslimanki, pored toga što je propis vjere, a ne isključivo vanjski simbol i obilježje, duboko je usađena u tradiciju bošnjačkog naroda i države Bosne i Hercegovine.
Žene pod hidžabom treba da uživaju prava kao i sve druge žene u Bosni i Hercegovini i zbog toga se ne smiju susretati sa bilo kakvim problemima.