Šta je duh Quada - Balkan Times

Šta je duh Quada

Iako se na nedavno održanom sastanku Quada nije izravno spominjala Kina, nema sumnje da je aktivnost grupe usmjerena prema Kini. Iako postoje unutarnja neslaganja oko toga treba li se Kini suprotstaviti vojnim putem, jasno je da je Quad bitan stub opstanka SAD-a u Aziji i Tihom okeanu kao dominantne sile. U središtu Bidenove “kineske strategije” jeste imperativ obnavljanja veza sa saveznicima u Aziji i Tihom okeanu, posebno onim koji su frustrirani Trumpovom politikom, i okupljanju velike antikineske koalicije.

Šta je duh Quada- Za vrijeme nedavnog virtualnog samita političkih lidera zemalja Kvadrilateralnog sigurnosnog dijaloga, poznatog kao Quad (The Quadrilateral Security Dialogue), koji je održan 12. marta 2021, šefovi država ili vlada Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Indije i Australije prvi su put obznanili zajedničku agendu i viziju ovog labavog partnerskog saveza u indopacifičkoj regiji. Ta vizija podrazumijeva očuvanje slobodne, inkluzivne i stabilne indopacifičke regije. Najava Quada naišla je na zabrinutost vlasti Pekingu s obzirom na to da Kina vjeruje da je cilj Quada organizirani pokušaj suzbijanja kineske moći i utjecaja u regiji koja postaje epicentar konfrontacije SAD-a i Narodne Republike Kine za primat u Aziji, ali i šire na globalnom planu.

OSMAN SOFTIĆ

Zvanično, Quad je formiran u cilju osiguranja svjetskog poretka baziranog na pravilima (rules-based international order). Naravno, ovdje se radi o diplomatskom terminu koji za Kinu suštinski podrazumijeva očuvanje američkog poretka i njene hegemonističke pozicije u svijetu i sprečavanje Kine da na bilo koji način naruši tako uspostavljen poredak, koji u principu traje proteklih 100 godina, a koji je dograđen nakon Drugog svjetskog rata stvaranjem međunarodnih finansijskih i drugih institucija kojim sve vrijeme dominira Washington.

PROTUTEŽA KINESKIM AMBICIJAMA U REGIJI

Kineske vlasti itekako su svjesne da je osnovni cilj ovog najnovijeg fronta okruženje i suzbijanje Kine u njenim pokušajima da ostvari dominantnu poziciju u indopacifičkoj regiji. Trenutno Quad ne predstavlja formalni vojni savez, ali ima ambicije da to ostvari. Za sada se radi samo o dijalogu i konsultacijama. Analitičari smatraju da Quad ima ozbiljne šanse da se nametne kao protuteža kineskim ambicijama u regiji, ali da bi to postigao, mora imati i svoju formalnu vojnu dimenziju, mimo pukih konsultacija. Quad stoga predstavlja novi multilateralni instrument i stanovit združeni odgovor Amerike, Japana, Indije i Australije na ekonomski, vojni i diplomatski utjecaj i sve snažniju i samouvjereniju poziciju i aktivnosti Kine u Južnom kineskom moru i Aziji uopće.

Predmet razgovora na pomenutom samitu bilo je i to kako zajednički odgovoriti na izazove pandemije COVID-19, posebno koordinacija procesa vakcinacije koji ima ambicije da proizvede čak milijardu doza vakcine do 2022. Samit je privukao pažnju svjetske javnosti bez obzira na sve očigledniju politiku konfrontacije između Pekinga i Washingtona, što se moglo primijetiti i iz samita ministara vanjskih poslova dviju zemalja koji je nedavno održan u Aljasci, u SAD-u, a koji nije bio nimalo prijatan kako se to očekuje od diplomatskih događaja visokog profila kakav je bio susret u Anchorageu.

Iako lideri zemalja Quada nisu direktno spomenuli Kinu kao izvor prijetnje i primarni fokus djelovanja, jasno je da američki predsjednik Biden pokušava formirati međunarodni front saveznika i partnera u sučeljavanju s izazovima koje predstavlja Kina, za koju Amerikanci vjeruju da želi potisnuti Ameriku iz svog okruženja u Aziji i onemogućiti je da bilateralno gradi odnose sa zemljama u regiji, posebno članicama ASEAN-a, na štetu američkih interesa. ASEAN je najveća multilateralna regionalna asocijacija kojoj pripada deset zemalja, među kojima je najveća Indonezija. Kineski list Global Times tvrdi da SAD, Japan, Indija i Australija pretjeruju u tendencioznom portretiranju Kine kao prijetnje njihovoj nacionalnoj sigurnosti i egzistenciji i da su neopravdano opsjednuti strahom od Kine i njene navodne želje za dominacijom.

Kritičari kineske politike i vlasti u Pekingu drže da Quad predstavlja ozbiljan izazov za Kinu budući da Kina želi ostvariti svoj san o oblikovanju sinocentrične Azije, kojom bi Kina dominirala u ekonomskom, vojnom, tehnološkom, diplomatskom i kulturnom pogledu. S obzirom na to da je Kina supersila u nastajanju, a kojom ne vlada sistem zapadne liberalne demokratije, Peking s posebnim podozrenjem gleda na agendu Quada, budući da ga čine zemlje koje u nominalnom smislu baštine demokratske vrijednosti u obliku parlamentarne demokratije, višepartijski sistem i vladavinu prava.

Kina se potajno nada da dijalog pomenute 4 zemlje neće evoluirati u neku vrstu kohezivnog azijskog vojnog mehanizma u obliku mini NATO-a. U zajedničkoj izjavi lideri zemalja Quada obznanili su namjeru da se sastanu i fizički prije isteka 2021. Formirane su i tri radne grupe, a predviđa se i održavanje mornaričkih vježbi. U tom pogledu posebnu pažnju javnosti privukla je i navodna želja članica NATO-a, Velike Britanije, Francuske i Njemačke, da se pridruže nekim planiranim aktivnostima Quada. U principu, deklarirana misija i namjera zemalja Quada izgleda posve benigna i ne odražava bilo kakvu prijetnju. Želja za očuvanjem slobodnog protoka roba i plovidbe, zaštita poretka baziranog na jasno definiranim pravilima utemeljenim na međunarodnom pravu i očuvanje mira i sigurnosti ne bi nikog trebali zabrinjavati.

Međutim, koliko se god pomenuti samit i njegova agenda činili samo jednim od mnogih uobičajenih virtualnih razgovora političkih lidera, pažnju svjetske javnosti privuklo je i isticanje zajedničke strategije djelovanja na suzbijanju pandemije, proizvodnjom i distribucijom vakcina za cijelu regiju, što itekako šalje važnu simboličku poruku kako Pekingu, tako i drugim prijestolnicama indopacifičke regije da se ovdje radi o jasnoj strategiji i sinergiji glede vakcinacije koja želi stvoriti alternativno rješenje koje bi utjecaj Kine sveo na minimum. Ključni moment u svemu tome jeste naznaka da Indija treba biti proizvodni centar (hub), a druge bi članice Quada Delhiju u tome pomogle finansijski, diplomatski i u tehničkom pogledu. Time se želi poslati jasna poruka Kini da će Indija ubuduće biti ključni oslonac Amerike i njenih saveznika u regiji, Japana i Australije, a ne Kina, kada se radi o proizvodnji vakcina, a kasnije i u drugim segmentima. Razgovaralo se i o tehnologijama i politici njihovog korištenja, klimatskim promjenama i drugim pitanjima.

INDIJA KINI NE VJERUJE

Ma kako benigno izgledao ovaj samit, Peking ga je pažljivo pratio i analizirao. Sa stanovišta političkih planera u Kini, terminologija tipa “sloboda navigacije, letenja, plovidbe, riječi agresija, prisila i sl.”, koje Quad želi očuvati, odnosno spriječiti, uperena je protiv Pekinga, tu dileme nema. Suzdržan pristup Quada i izbjegavanje da Kinu spominje direktno kao prijetnju potpuno se uklapa u diplomatski manir Bidenove vanjskopolitičke ekipe, koji je sušta suprotnost od njegovog prethodnika Trumpa, koji se ponašao bahato i nediplomatski, drugim riječima: što na umu, to na drumu. Kinesko rukovodstvo, pak, itekako dobro prepoznaje signale koje joj upućuju članice Quada. Frazeologiju izazivanja poretka zasnovanog na pravilima Kina jasno prepoznaje kao kritiku njenog odbijanja da prihvati presudu Stalnog suda za arbitražu, koji je presudio protiv Kine u sporu oko polaganja prava na suverenitet u otočju Južnog kineskog mora, u kojem se Filipini, Vijetnam i druge zemlje regije parniče s Kinom. Upravo zbog toga, politiku zemalja Quada, koji predvodi SAD, Kina smatra licemjernom, nazivajući njihovu diplomatiju “selektivnim multilateralizmom”, a strategiju zajedničkog odgovora i kolaboracije u cilju suzbijanja pandemije COVID-19 Peking vidi kao stvaranje alternative Kini, što ju posebno iritira, a što je, barem do sada, Kina odlično kapitalizirala, u smislu ostvarivanja utjecaja u regiji i šire.

Quad također namjerava zajednički rješavati i druge izazove, poput kibernetičke sigurnosti, osjetljivih tehnologija, borbu protiv terorizma, transparentnost rada Svjetske zdravstvene organizacije i dr. Naravno, vlastima u Pekingu to nikako ne ide u prilog i predstavlja prepreku na putu daljeg ostvarivanja njihovih ciljeva u regiji koju Kina smatra “vlastitim dvorištem” kojim, navodno, želi dominirati.

Vlasti u Pekingu također vjeruju da je promoviranje demokratskih vrijednosti, kao jedan od proklamiranih ciljeva Quada, direktno upereno protiv Kine, koja svoj politički sistem smatra superiornijim od zapadnog. Kina je posebno ogorčena ponašanjem Indije, koja navodno nije uspjela prepoznati dobru volju Kine. Politika Bidenove administracije kontinuitet je Trumpove politike, čiji je državni sekretar isticao namjeru Washingtona da mobilizira saveznike i partnere. Jedan od tih partnera upravo je Indija, koja nije američki formalni saveznik vezan odbrambenim sporazumom, jer je nesvrstana zemlja, tako da se Washington formalno označava kao partnera. To partnerstvo rapidno je uznapredovalo tokom zadnjih nekoliko godina.

Kina će po svaku cijenu pokušati oslabiti kohezivni karakter Quada, ističući suprotstavljene interese i agende zemalja članica. Jasno je da svaka od zemalja članica Quada nema podjednako značajne interese u cijelom indopacifičkom području. Indija je fokusirana na regiju u zapadnom dijelu Indijskog okeana, na Afriku i zemlje Perzijskog zaljeva. Australija i Japan, pak, zainteresirani su za svoju regiju. Indija je jedina članica Quada koja s Kinom nema riješeno pitanje granice. Nedavni vojni okršaj u području Himalaja, u pokrajini Ladakh u Indiji i Aksai Cin u Kini indikativan je glede tenzija koje postoje između ovih dviju velikih nuklearnih sila Azije. Indija Kini ne vjeruje, a posebno je nervozna zbog strateškog partnerstva Kine s Pakistanom. Treba imati u vidu da kinesko-pakistanski ekonomski koridor CPEC, u koji Kina namjerava uložiti 70 milijardi dolara, predstavlja okosnicu globalne kineske inicijative “Pojas i put” (BRI).

BIDENOV IMPERATIV

Quad, stoga, možemo posmatrati kao okosnicu novog fronta za suzbijanje kineskog utjecaja u Aziji, a čijim su interesima, sa stanovišta zemalja Quada, komplementarni i interesi ASEAN-a, koje Quad vidi kao središnjicu otpora kineskom utjecaju i dominaciji, a koje pokušava mobilizirati za svoje zajedničke ciljeve i agendu. Da li će Quad to i uspjeti, veliko je pitanje jer Kina ima ogroman utjecaj na neke zemlje ASEAN-a. Vijetnam i Filipini, zemlje koje imaju izraženiji granični spor s Kinom i koje Peking optužuju za agresiju, glasnije su u verbalnoj konfrontaciji s Kinom. U interesu ovih dviju pomenutih zemalja svakako je pružanje organiziranijeg otpora utjecaju Kine i kineskom, kako navode, “avanturizmu” u obliku Quada jer su to same nemoćne učiniti. Kineska preferencijalna strategija djelovanja u regiji, pak, u svom predvorju, jeste fokus na bilateralnom djelovanju jedan na jedan. U ovakvom odnosu Kina kao svoju prednost može koristiti svu svoju enormnu ekonomsku, tehnološku i finansijsku moć. Kina bi upravo mogla posegnuti za tom strategijom kako bi oslabila jedinstvo Quada tako da nekim njenim članicama, posebno Indiji, bilateralno ponudi neke značajne ustupke koje bi Indija teško mogla odbiti.

Iako se na nedavno održanom sastanku Quada nije izravno spominjala Kina, nema sumnje da je aktivnost grupe usmjerena prema Kini. Iako postoje unutarnja neslaganja oko toga treba li se Kini suprotstaviti vojnim putem, jasno je da je Quad bitan stub opstanka SAD-a u Aziji i Tihom okeanu kao dominantne sile. U središtu Bidenove “kineske strategije” jeste imperativ obnavljanja veza sa saveznicima u Aziji i Tihom okeanu, posebno onim koji su frustrirani Trumpovom politikom, i okupljanju velike antikineske koalicije. Stoga, iako samit Quada nije spomenuo Kinu kao protivnika, “duh Quada” više je nego kategorički konkretan u pogledu očuvanja “Pax Americane” u Aziji i Pacifiku. Američki državni sekretar Antony Blinken nedavno je pred Komitetom za vanjske poslove Američkog kongresa najavio odgovor direktnim počiniocima navodnog genocida i kršenja ljudskih prava mjerama u obliku sankcija i ograničenja viza. Iako samit Quada nije bio otvoreno antikineski, naknadne posjete članova Bidenove administracije Aziji bile su usredotočene na izgradnju i cementiranje protukineskog saveza. Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je da putuje u Aziju kako bi pojačao vojnu saradnju s američkim saveznicima, jasno istaknuvši namjeru obnavljanja saveza radi suzbijanje Kine.

Izvor

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.