Sporazum Srbije i Kosova u slučaju Trumpovog drugog mandata?

Sporazum Srbije i Kosova u slučaju Trumpovog drugog mandata?

Sporazum Srbije i Kosova u slučaju Trumpovog drugog mandata? – Kada su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti potpisali sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa u Ovalnom uredu 4. septembra, Trumpova administracija je to nazvala “istorijskim” i znakom posvećenosti Washingtona Balkanu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Todd Prince

Interes Trumpove administracije za jedan od najtežih problema u regionu iznenadio je neke balkanske eksperte, koji su očekivali da će State Department nastaviti sa dugoročnom politikom da prepušta Evropljanima vođstvo u pregovorima oko lokalnih sporenja i uvođenja novih zemalja u zapadne organizacije.

Konačno, Trump je 2018. propitivao zašto bi Sjedinjene Države dovodile svoje vojnike u rizik da brane Crnu Goru, balkansku državu koja se godinu ranije pridružila NATO savezu. Njegovi komentari izazvali su zabrinutorsti u vezi posvećenosti Washingtona regionu.

“Mnogi od nas su mislili, pa dobro, on će samo ignorisati region i neće praviti štetu. Ali Trump se definitivno uključio” kako bi se desio ovaj sporazum, rekla je za RSE Tanya Domi, profesorka na Univerzitetu Columbia i stručnjakinja za Balkan.

Uključenost SAD-a u skupinu država između Jadranskog, Sredozemnog i Crnog mora koje su činile Jugoslaviju do 1991. godine, jenjavala je u posljednje dvije decenije dok su ratovi za nezavisnost ustupali mjesto nelagodnom miru u zemljama poput Bosne i Hercegovine i Kosova.

A pažnja Bijele kuće preusmjerena je sa Evrope na borbe u Afganistanu i na Bliskom istoku nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. godine.

Ruska aneksija ukrajinskog poluostrva Krim 2004. i podrška separatistima u Donbasu prisilila je Washington da iskorači i uključi se u dešavanja u istočnoj Evropi, što je značilo i uključenost na Balkanu kojeg su decenijski nerješeni sukobi učinili ranjivim na intrige Kremlja.

Trump je dao naznake da će se njegov angažman na Balkanu nastaviti ako dobije drugi mandat 3. novembra, rekavši Vučiću i Hotiju da se raduje posjeti obje zemlje “u ne tako dalekoj budućnosti”.

On bi bio prvi američki predsjednik koji je posjetio Srbiju od Jimmy Cartera koji je prisustvovao sahrani jugoslovenskog vođe Josipa Broza Tita 1980.

Bez obzira na to, neki regionalni analitičari dovode u pitanje posvećenost administracije dubljem uplitanju u složenu politiku Balkana. Neki čak vide i ceremoniju potpisivanja u Bijeloj kući prevashodno vođenu željom administracije da naglasi neku vanjskopolitičku pobjedu uoči izbora u novembru.

“Nije bilo stvarnog strateškog pristupa ili planiranja u vezi spora između Srbije i Kosova, prije bi se moglo reći da je to bio nekakav PR događaj koji je vrlo važan za kampanju”, rekla je Majda Ruge, analitičarka za Balkan u Evropskom savjetu za međunarodne odnose u Berlinu.

Trump je trenutno, prema anketama, za petama svog demokratskog izazivača Joe Bidena – očekuje se da će njihova trka biti tijesna.

Marshall Harris, bivši zvaničnik State Departmenta koji je radio u ambasadama SAD na Balkanu, a kasnije savjetovao senatora Boba Dolea (republikanac iz Kansasa), rekao je da je sporazum bio korak u dobrom pravcu, ali da nije bio na nivou ceremonije koja se odigrala u Ovalnom uredu.

“Ako pažljivo pogledate sporazum, on nije ono za što ga administracija predstavlja. Ovo nije sjajan vanjskopolitički uspjeh,” rekao je za RSE.

Sporazumom se Kosovo i Srbija obavezuju na izgradnju putnih i željezničkih veza koje povezuju njihove glavne gradove kako bi se povećao protok roba i ljudi, što bi bilo poželjan razvoj događaja koji bi mogao privući investicije sa Zapada. Takođe obavezuje Kosovo da se pridruži inicijativi slobodnog kretanja bez pasoša i bez carina koja treba da uključi Albaniju, Srbiju i Sjevernu Makedoniju.

Ali sporazum nije uspio u međunarodno navedenom cilju da ubijedi Beograd da prizna svoju bivšu pokrajinu, koja je bila u središtu više od decenije dugih neprekidnih pregovora uz posredovanje Evropske unije (EU).

Kosovo, čije stanovništvo etnički Albanci čine više od 90 posto, proglasilo je nezavisnost od Srbije 2008. godine.

Bez obzira na to, posredovanje Trumpove administracije označilo je prvi opipljivi znak saradnje dvije susjedne države otkako su pregovori sa EU prekinuti prije dvije godine.

Priština je 2018. godine zadala udarac uvođenjem carina od 100 odsto na robu iz Srbije zbog njene “agresivne kampanje protiv Kosova”, odnosno zbog politike lobiranja u zemljama da povuku svoje priznanje Kosova i sprječavanja pridruživanja međunarodnim organizacijama, poput Interpola. Carinski namet – koji su kritikovale Sjedinjene Države – ukinut je u aprilu.

Sporazum od 4. septembra uključuje jednogodišnji moratorijum na kampanju Srbije u vezi oduzimanja priznanja Kosova i njegovog pridruživanja međunarodnim organizacijama.

Richard Grenell, specijalni izaslanik predsjednika za mirovne pregovore između Srbije i Kosova, i drugi američki zvaničnici otputovali su na Kosovo i u Srbiju samo nekoliko sedmica nakon ceremonije potpisivanja kako bi proučili mogućnosti američkih investicija i pokrenuli ekonomski sporazum naprijed.

Delegacija je dovela najviše zvaničnike iz američke Međunarodne razvojne finansijske korporacije (DFC), Američke razvojne banke i Američke agencije za međunarodni razvoj.

State Department je rekao da će veće učešće privatnog sektora SAD-a i ulaganja u Srbiju i Kosovo, za šta sporazum stvara priliku, omogućiti bolje suprotstavljane kineskom i ruskom uticaju u tim zemljama.

Grenell je tvrdio da bi izgradnja snažnih ekonomskih i ličnih veza dviju zemalja mogla postati temelj na kojem će se na kraju doći do političkog rješenja.

Rekao je da narod na Kosovu i u Srbiji decenijama trpi ekonomske posljedice dok čeka da njihovi lideri postignu političko rješenje i da je došlo vrijeme da se “preokrene” scenario mirovnih pregovora.

“Tokom naredne godine ćemo vidjeti da će se povećanje i otvaranje novih radnih mjesta u regiji ustaliti, a onda, godinu dana od sada, sudite nam o tome kako ide politički proces”, rekao je Grenell na ceremoniji potpisivanja.

“Da vidimo može li fokusiranje na ekonomiju i otvaranje novih radnih mjesta pokrenuti političke stvari,” rekao je.

Analitičarka Ruge, koja je svjedočila pred Kongresom o balkanskoj politici u oktobru 2019., rekla je da Trumpova administracija – ukoliko osvoji drugi mandat – neće moći pretvoriti ekonomske sporazume u politički napredak bez strateškog plana u koordinaciji s Evropljanima koji vode pregovore.

“To je jedini način na koji stvarno možete pristupiti tim stvarima. Ali koordinacija u stvari ne postoji u ovom trenutku”, rekla je.

Trumpova odluka iz oktobru 2019. da Grenella – bivšeg američkog glasnogovornika u Ujedinjenim nacijama i njegovog tadašnjeg ambasadora u Njemačkoj – postavi za specijalnog predsjedničkog izaslanika iznenadila je mnoge jer nije imao diplomatskog iskustva na Balkanu.

Ali pristalice kažu da mu je to dalo novi pristup rješavanju problema koji je pružao otpor zapadnim pregovaračima dvije decenije.

Grenell, Trumpov savjetnik od povjerenja, možda je tražio poziciju da demonstrira svoje “vanjskopolitičke sposobnosti”, a istovremeno je i predsjedniku pružio pravovremene rezultate, rekla je Domi.

Hoće li ekonomski sporazum imati značajnih rezultata u Trumpovom drugom mandatu, dijelom zavisi o tome koju ulogu preuzima Grenell, rekao je Florian Bieber, direktor Centra za studije jugoistočne Evrope na austrijskom Univerzitetu u Grazu.

“Ako on nestane iz vidika, Trumpova administracija bi jednostavno mogla potpuno da odustane od svega. Pogotovo ako shvate da od toga nema puno koristi”, rekao je Bieber za RSE.

Istovremeno, dalje učešće Grenella ne mora nužno olakšati snažnu saradnju SAD-a i EU u mirovnom sporazumu, kazao je Bieber, nazivajući Trumpovog izaslanika “najnepopularnijim američkim diplomatom” u Briselu i Berlinu.

“To ne predstavlja dobru osnovu za bilo kakav dijalog,” rekao je.

Bidenov uticaj

Trumpova nesklonost postojećim međunarodnim ugovorima – poput Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i značajnog Iranskog nuklearnog sporazuma – mogla bi dati nadu balkanskim liderima koji postavljaju osjetljivo pitanje promjena granica ako Trump osvoji drugi mandat, rekao je Bieber.

John Bolton, Trampov savjetnik za nacionalnu sigurnost od aprila 2018. do septembra 2019., rekao je da je ideja iskrsla, ali je Grenell kazao da nikada nije razgovarao o promjenama granica u razgovorima s liderima Kosova i Srbije.

Pobjeda Bidena 3. novembra vjerovatno bi “sahranila” ideju radikalnog redizajniranja postratnog poretka na Balkanu, rekao je Bieber.

Regionalni stručnjaci takođe kažu da bi Bidenova Bijela kuća pokužala da radi zajedno sa EU na politikama rješenja balkanskih problema.

Biden je ponavljao da bi išao za poboljšanjem transatlantskih odnosa i izgradnje povjerenja u američku posvećenost NATO-u za koji je rekao da ga Trump potcjenjuje.

Izborni štab kandidata Demokratske partije nije odgovorila na upit RSE o politici na Balkanu.

Biden, koji je bio član Senatskog odbora za vanjske odnose dugi niz godina prije nego što je bio potpredsjednik Baracka Obame, ima dugu istoriju uključenosti na Balkanu.

U aprilu 1993. godine, dok su u bivšoj Jugoslaviji bjesnili etnički ratovi, Biden je proveo sedmicu dana putujući po Balkanu i sastajući se sa ključnim zvaničnicima, uključujući srpskog lidera Slobodana Miloševića.

Bio je jedan od kosponzora prijedloga Senata iz 1995. godine kojim je ukinut embargo Ujedinjenih nacija na oružje Bosancima koji se bore protiv Srba.

Biden je takođe podržao NATO bombardovanje Srbije 1999. godine kako bi se zaustavilo etničko čišćenje na Kosovu i založio se za širenje članstva u NATO-u na istočnu Evropu, uključujući Sloveniju i Hrvatsku.

Kao potpredsjednik 2016. je posjetio Srbiju i Kosovo kako bi ohrabrio lidere da normalizuju svoje odnose.

Biden je naišao na hladni doček nekih u Beogradu, gdje je izrazio saučešće ubijenima u vazdušnom napadima NATO-a 1999. godine, čime je bio prvi visoki američki zvaničnik koji je u Srbiji izrazio takva osjećanja.

Ali sljedećeg dana na Kosovu, tokom svog proputovanja, počastvovan je ulicom koja nosi ime njegovog nedavno preminulog sina Beaua, koji je radio na Kosovu po završetku rata sa Srbijom, pomažući u obuci lokalnih tužilaca i sudija.

izvor

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.

For security, use of Google's reCAPTCHA service is required which is subject to the Google Privacy Policy and Terms of Use.

I agree to these terms.