Smrt umjerenog šejha u zatalasanom Perzijskom zaljevu - Balkan Times

Smrt umjerenog šejha u zatalasanom Perzijskom zaljevu

Smrt umjerenog šejha u zatalasanom Perzijskom zaljevu- Smrt šejha Sabah al-Ahmad al-Sabaha, 91-ogodišnjeg emira Kuvajta, treba se smatrati prelomnim momentom u procesu brzih promjena u regionu perzijskog zaljeva.

Kameran Karami

Smrt šejha al-Sabaha koja je došla nedugo nakon smrti sultana Omana, Qaboosa bin Saida, može se smatrati krajem generacije razumnih i razboritih političara koji su posebno insistirali na medijatorstvu, arapskome jedinstvu, pravima Palestine i saradnji sa regionalnim silama kakva je IR Iran. Šejh al-Sabah koji je bio jedan od najbogatijih svjetskih lidera vladao je Kuvajtom od 2006, i tokom ovih 14 godina i 8 mjeseci vladavine uspio je sačuvati ekonomsku stabilnost Kuvajta, ali i držati zemlju dalje od uskovitlanih regionalnih promjena, te uz pomoć sultana  Qaboosa bin Saida uspostaviti uravnoteženu politiku u regionu Perzijskog zaljeva pridajući posebnu važnost relacijama sa Iranom. Njegova povijesna posjeta Iranu,1. juna 2014, odnosno, godinu i mjesec nakon potpisivanja Barjama, predstavljala je prvu bilateralnu posjetu jednog kuvajtskog zvaničnika Teheranu nakon pobjede islamske revolucije. Šejh al-Sabah imao je važnu ulogu u posredovanju između Irana i Saudijske Arabije nakon što su januara 2016 prekinuti diplomatski odnosi dvije zemlje, što mu nije pošlo za rukom imajući u vidu saudijsku nespremnost za rješavanjem nesuglasica.

Šejh al-Sabah bio je jedan od graditelja modernog Kuvajta. Od 1995 obnašao je različite dužnosti. Više od 40 godina obavljao je dužnost ministra vanjskih poslova Kuvajta i odigrao je važnu ulogu u formiranju Vijeća za saradnju Perzijskog zaljeva, 1981. Od 2003 – 2006 obavljao je premijersku dužnost Kuvajta.

Prenošenje vlasti 2006, kada je šejh al-Sabah naslijedio brata Jaber al-Ahmada al-Sabaha, više nego li običajna tradicija značilo je prijenos vlasti sa krila ‘al-Javabir’ na krilo ‘as-Savalim’, tj. na potomke šejha Salim bin Mobarak al-Sabaha.

Smrću šejha Sabah al-Ahmada, vlast će preuzeti njegov polubrat šejh Navaf al-Ahmad, 84-ogodišnji prestolonasljednik. Velika je mogućnost da proces emirovog nasljednika neće izazvati diskutabilne reakcije kao što je to bio slučaj 2006 kada je vlast preuzimao šejh al-Sabah, ali postoji migućnost da će sve potrajati malo duže zbog procesa savjetovanja sa dinastijom Al-i Salim. Novi kuvajtski emir ranije je obavljao dužnosti ministra unutrašnjih poslova, ministra odbrane, ministra za socijalna pitanja, te savjetnika premijera. On je uz Salmana bin Abdul-Azita, saudijskog kralja, najstariji državnik svijeta.

Stječe se dojam da ukoliko se povede tema o utrci za nasljednika, to bi mogla biti šansa za šejha Nasir bin al-Sabaha, najstarijeg sina preminulog kuvajtskog emira, koji ima važnu ulogu u konceptu razvoja Kuvajta do 2035-e i koji nastoji uspostaviti ekonomiju bez oslonca na naftu. Kako god, tema ekonomije bez nafte i korona, kao dvije jako važne varijable, će imati odlučujuću ulogu na unutrašnjoj sceni Kuvjta i novog emira koji je već zašao u devetu deceniju života očekuju teški dani, a pitanje nasljednika će i dalje – u narednoj deceniji – predstavljati izazovnu temu u političkom životu zemlje.

A što se tiče regiona, uz postojanje izazova, kao što su kriza Vijeća za suradnju, te nesuglasice između Qatara, Saudijske Arabije, UAE i Bahreina, a u nastojanju očuvanja neutralnosti, sve ovo će i dalje ostati kao veoma osjetljivo pitanjo po vanjsku politiku Kuvajta. Domino princip normalizacije arapskih država sa Izraelom je još jedno važno pitanje s kojim će Kuvajt biti suočen u narednih nekoliko godina i kakav će vanjskopolitički kurs u odnosu na Tel Aviv zauzeti Kuvajt koji se nebrojeno puta zalagao za prava palestinskog naroda. U tom smislu, i imajući u vidu važne izazove s kojima će se suočiti novi kuvajtski emir Kuvajt će zauzeti isti onaj vanjskopolitički pozitivni kurs kao i do sada, tj. umjerenost, medijatorstvo i očuvanje neutralnosti. Premda će nejasna regionalna perspektiva kada se radi o nastavku kriza te promjeni obrasca prijateljstava i neprijateljstava u regionu možda predstavljati izazov za ‘kuvajtski politički brod umjerenosti’ koji bi se mogao naći u jakoj buri.

Izvor

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.

For security, use of Google's reCAPTCHA service is required which is subject to the Google Privacy Policy and Terms of Use.

I agree to these terms.