Balkan Times

Rođenje i smrt prijedloga „korak za korak“ o povratku SAD iranskom nuklearnom sporazumu

Iran-nuclar

sporazuma

Rođenje i smrt prijedloga „korak za korak“ o povratku SAD iranskom nuklearnom sporazumu- Međunarodna agencija za atomsku energiju proteklih je sedmica bila u središtu tenzija između Irana, s jedne strane, i Sjedinjenih Država i evropskog trojca – koji se sastoji od Francuske, Njemačke i Velike Britanije – s druge strane.

Uprkos kontroverznom sporazumu između Teherana i IAEA koji dozvoljava izvanmrežno nadgledanje njegovih nuklearnih lokacija do tri mjeseca – što je čak naišlo na protivljenje iranskih zastupnika – antiiranska rezolucija koju su podnijeli evropski potpisnici u Odboru guvernera IAEA izazvala je Irance da postanu nepovjerljiviji prema dobroj volji Evropljana i njihovoj djelotvornosti kao posrednika između Teherana i Washingtona.

Iranska zabrinutost porasla je do te mjere da su zemlju potakli da nagovijesti evropskoj strani da preferira da se bilo kakva moguća razmjena poruka između Teherana i Washingtona odvija putem švicarske ambasade u Iranu koja zastupa američke interese.

To sa stanovišta Teherana znači da su evropske stranke i administracija američkog predsjednika Joea Bidena u osnovi iste, a da Evropljani novom timu Bijele kuće čak daju netačne procjene i obmanjujuće konsultacije; stoga, preferiranje švicarske ambasade.

Suočeni s neopozivim stavom Irana da bi usvajanje rezolucije Odbora guvernera bilo jednako kraju tromjesečnog sporazuma s IAEA, Evropljani nisu imali drugu mogućnost nego povući antiiranski nacrt rezolucije.

 

Iranska televizija na engleskom jeziku Press TV saznala je da je iranska strana ranije slala poruke koje su signalizirale mogućnost izrade prijedloga “korak za korak”. Prema prijedlogu, Teheran bi poduzeo uzajamne korake ako bi Washington poduzeo korake poput oslobađanja zamrznute imovine Irana.

Na osnovu informacija do kojih je došla Press TV, Sjedinjene Države se u osnovi nisu protivile toj ideji. Ali ne bi pristale na puštanje sredstava prije neslužbenog ili zatvorenog sastanka s Iranom. Umjesto toga, Washington je više volio da se odmrzavanje imovine proglasi kao rezultat takvog sastanka.

Washington se također nije složio s iznosom iranske imovine koja bi morala biti oslobođena u okviru inicijative ‘korak za korak’, koja se procjenjuje od 1 do 15 milijardi dolara.

Informacije Press TV sugerišu da iranski inicijatori nisu bili sigurni da je njihov prijedlog u skladu s ključnim politikama iranskog establišmenta.

Nakon što su netačne primjedbe nekih iranskih pojedinaca po tom pitanju objavljene i široko medijski propraćene, Evuropljani su ustvrdili da povlače nacrt rezolucije iz Odbora guvernera kako bi pomogli unaprijediti prijedlog “korak za korak” i pokušali prodati to kao gest dobre volje.

Evropljani koji još uvijek samouvjereno misle da zagovaraju iranski nuklearni sporazum, čak tvrde da je uklanjanje iranskih naftnih sankcija, ponovno uvedenih pod bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, težak zadatak koji treba riješiti američko-iranskim sastankom. I ne samo to, oni također umanjuju iransku obustavu obogaćivanja urana na 20 posto kao mali korak.

U skladu sa svojom pretpostavljenom posredničkom ulogom, Pariz i Berlin su pokrenuli intenzivnu kampanju kako bi nagovorili Iran da pristane na neslužbeni sastanak sa SAD-om. Intenzivno lobiranje, kojem je Brisel također pridonio kao sjedište vanjske politike Evrope, rezultiralo je formiranjem prijedloga u Iranu – inicijativom koja je predviđala recipročne fazne korake između Irana i SAD-a u trajanju od nekoliko mjeseci.

Ne treba zanemariti ulogu koju su odigrali lobiji u novoj američkoj administraciji u formiranju inicijative. Ti lobisti iranskog porijekla pokušali su uspostaviti vezu između iranske misije u UN-u i specijalnog izaslanika Bidenove administracije za Iran. Ali, na kraju su shvatili da se prijedlog zapravo izrađuje u Teheranu i putem kontakata s Evropljanima.

Prema novom prijedlogu, koji je u osnovi imao iste nedostatke kao iranski nuklearni sporazum, SAD bi imale niz neprovjerljivih obveza, za razliku od opipljivih provjerljivih obaveza Irana.

Iznos zamrznute teheranske imovine koja je trebala biti oslobođena u skladu s prijedlogom bio je potpuno nesrazmjeran s 1.000 milijardi dolara odštete koju je Iran potražio zbog povlačenja SAD iz nuklearnog sporazuma , kako je istaknuto tokom nedavnog intervjua ministra vanjskih poslova Mohammada Javada Zarifa za Press TV.

Vrijeme koraka predviđenih prijedlogom također se trebalo poklopiti sa simboličnim datumima ili praznicima u Iranu, uključujući predstojeću Perzijsku novu godinu, Nacionalni dan nuklearne tehnologije, kao i izbornu kampanju za predstojeće predsjedničke izbore.

Prijedlog ne samo da ne bi kulminirao provjerljivim uklanjanjem sankcija, već bi Iran podvrgao strožijim, dužim i rizičnijim obvezama kroz nove pregovore.

Temeljna procjena otkrila je da je inicijativa imala velike nedostatke i da nije u skladu s politikama i strategijama iranske države.

Press TV objavio je u ekskluzivnom izvještaju prošle sedmice da je prijedlog “korak za korak” odbijen jer nije u skladu s ključnim politikama iranskog establišmenta.

Naše informacije sugerišu da su Sjedinjene Države čak i preispitale svoju raniju odluku da pristanu na puštanje milijarde dolara iranske imovine zamrznute u Južnoj Koreji, kada su se suočile s upornim iranskim zahtjevom da sankcije moraju biti u potpunosti ukinute, izvještava Press TV.

„Kroz pouzdane izvore saznali smo da Iran neće stupiti u bilo kakve angažmane na osnovu prijedloga koji nisu u skladu s deklariranom politikom zemlje i da se Sjedinjene Države mogu osloniti samo na inicijative koje su kompatibilne s uvjetima koje je postavio lider islamske revolucije, ajatullah Sejjid Ali Hamenei, posebno u svom govoru 8. januara 2021“ – zaključuje Press TV.

Izvor

Exit mobile version