Religija, holokaust i sloboda izražavanja - Balkan Times

Religija, holokaust i sloboda izražavanja

Prošle sedmice južna Švedska je bila poprište nezadovoljstva muslimana koji su protestirali zbog spaljivanja njihove Svete knjige od strane antiislamskog lidera danske krajnje desničarske stranke Stram kurs. Povređivanje muslimanskih osjećaja izazvalo je povrede velikog broja policajaca, ali i demonstranata.

Religija, holokaust i sloboda izražavanja – Prošle sedmice južna Švedska je bila poprište nezadovoljstva muslimana koji su protestirali zbog spaljivanja njihove Svete knjige od strane antiislamskog lidera danske krajnje desničarske stranke Stram kurs. Povređivanje muslimanskih osjećaja izazvalo je povrede velikog broja policajaca, ali i demonstranata.

Rasmus Paludan „skrnavitelj muslimanske svete knjige“ i u prošlosti je poduzimao slične korake u glavnom gradu Danske i gradu Malo na jugu Švedske, koji su bili propraženi brojnim demonstracijama. Dok je spaljivanje svete muslimanske Knjige 2020. dovelo do dvogodišnje zabrane Rasmusu ulaska u Švedsku.

Međutim, vlada ove zemlje mu je iste godine odobrila zahtjev za državljanstvo. Rasmus je diplomirani pravnik s dva državljanstva. Kritike njegovog neuravnoteženog ponašanja nastavljene su i posljednjih godina, i stvar je otišla tako daleko da su danske novine Extra Belget otkrile njegove online seksualne razgovore s dječacima između 13 i 17 godina. Rasmus premda nije odbacio ove navode, ali je reagirao na način da nije bio svjestan dobne starosti svojih pratilaca, a budući da mu oni nisu definirali granice, on nije bio svjestan svog uznemiravajućeg djelovanja.

Zbog sličnog djelovanja tužio ga je i bivši kolega iz razreda. Vezano za ovaj slučaj tužen je zbog vrijeđanja službenika koji je vodio proces. Prema riječima Rasmusovog oca, podvrgnut je operaciji zbog saobraćajne nesreće u kojoj je zadobio ozljedu glave. Premda je analiza ponašanja i ličnosti lidera danske krajnje desničarske stranke zanimljiva i važna tema, ali ovaj članak napisan je s ciljem kritiziranja granica slobode izražavanja i djelovanja u zapadnim društvima.

Izvođenje takvih simboličkih gesta kao znak protesta ili pokazivanja političkog kursa neke frakcije i skupine je bez presedana u historiji. Od bacanja primjerka Kur’ana u Nil do skrnavljenja ove svete Knjige od strane zapovjednika zatvora Guantanamo do sličnih djelovanja u Nigeriji, Saudijskoj Arabiji i, nedavno, Danskoj, sve se ovo odvijalo pod krinkom slobode izražavanja i djelovanja . U zakonu ljudskih prava djela počinjena iz mržnje – krivično djelo ili zločin koji proizlaze iz lične netrpeljivosti pojedinca ili grupe – smatraju se krivičnim djelima.

Član 29. švedskog Krivičnog zakona smatra krivičnim djelom sva djela temeljena na namjeri spram rase, boje kože, nacionalnosti, manjine, seksualne orijentacije, vjere ili druge slične situacije, a počinitelj ovakvih djela će biti sankcionisan. Uprkos tome, državni zakon o svetogrđu kaže da svako ima slobodu vrijeđati svetinje, vjerske službenike, pojmove, običaje i vjerska uvjerenja drugih.

U zapadnim zemljama postoje posebna prava koja se odnose na kritiziranje i vrijeđanje vjere i lične svetosti ljudi. Ali ta posebna prava ne zadiru u druge sfere. To pravo se smatra zabranjenim vezano za propitivanje i kritiku tema kakva je holokaust i tu postoji sistematska cenzura. Kritičari holokausta smatraju da je ovaj događaj iskrivljen iz dvije perspektive. Prvo, vezano za definiranje genocida i klasificiranje holokausta kao jednog genocidnog događaja.

Drugo se tiče vrste masakra u nacističkoj Njemačkoj, vremenskog razdoblja i broja žrtava. Bez obzira na to do koje mjere se ove kritike baziraju na stvarnim i znanstvenim dokumentima, krutost slobode izražavanja i mišljenja na način kritičkog propitivanja proturječi konceptima slobode izražavanja. Počinjenje krivičnih djela kakvo je Rasmusovo, bilo da je proisteklo iz temeljnih slabosti zakona koji štite ovakve osobe, ili da je produkt neispravne percepcije moći koja poseže za ovim sredstvima zarad ostvarenja političkih ciljeva, neće polučiti ništa drugo do povređivanje osjećaja većine svjetske populacije koja sebe smatra religioznom.

Izvor

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.