Razorne posljedice jemenskog rata na regionalni ekosistem - Balkan Times

Razorne posljedice jemenskog rata na regionalni ekosistem

Razorne posljedice jemenskog rata na regionalni ekosistem – Budući da je zagađenje mora naftom i drugim ugljikovodicima hitno i važno pitanje u regiji, „Protokol o regionalnoj saradnji u borbi protiv zagađenja naftom” potpisan je 1982. Uprkos tome, akcije saudijsko-emiratske koalicije protiv životne okoline Jemena tokom rata su sada postale velika prijetnja regionalnom, pa čak i transregionalnom ekosistemu, što iziskuje da međunarodna zajednica reagira na djelovanje ove dvije zemlje.

Razorne posljedice jemenskog rata na regionalni ekosistem – Budući da je zagađenje mora naftom i drugim ugljikovodicima hitno i važno pitanje u regiji, „Protokol o regionalnoj saradnji u borbi protiv zagađenja naftom” potpisan je 1982. Uprkos tome, akcije saudijsko-emiratske koalicije protiv životne okoline Jemena tokom rata su sada postale velika prijetnja regionalnom, pa čak i transregionalnom ekosistemu, što iziskuje da međunarodna zajednica reagira na djelovanje ove dvije zemlje.

Posljednjih dana, kao posljedica potonuća tankera koji je pripadao jednom od dužnosnika vlade u ostavci Mansoura Hadija i curenja naftnih derivata u more, stvoreno je značajno zagađenje na obalama Arapskog mora.

Brod koji je u nedjelju potonuo uz obalu al-Buriqa u zapadnom Adenu, potonuo je zbog kraja korisnog vijeka trajanja i nemogućnosti obavljanja bilo kakvih transportnih brodskih operacija.

Prema dobivenim informacijama, nafta s broda iscurila je u morski region “Dia” uz obalu Adena i vjerojatno će ovo imati utjecaja na druge dijelove Arapskog mora.

Ovaj brod, zbog kršenja jemenskog suvereniteta od strane Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao i opsade zemlje više nije smio ulaziti u međunarodne vode.

Ministarstvo unutrašnjih poslova jemenske vlade nacionalnog spasa, pozivajući se na izvještaj obalske straže Adena o zagađenju teritorijalnih voda, saopćilo je kako je izvještaj pokazao da su agresorska koalicija i plaćenici bili svjesni starosti naftnog broda i opasnosti po okolnu i brodske linije , ali su dopustili da ovaj brod dugo stoji u luci Aden dok na koncu nije potonuo, zagađujući tako obale pokrajine u vidu namjerno počinjenog zločina.

U saopćenju se također navodi da su saudijska koalicija i plaćenici u potpunosti odgovorni za zagađenje okoline i svu štetu nastalu potonućem broda i masovnim izlijevanjem nafte u jemenskim teritorijalnim vodama.

Velika prijetnja ekosistemu i narodu Jemena

Regija Crvenog mora i Adenskog zaljeva (RSGA), osim što ima strateški, ekonomski i društveni značaj za regiju, poznata je po raznolikosti i vrijednostima obalne i morske okoline. Crveno more je poznato kao potencijalna klima za pojavu koralnih grebena zbog relativno veće fleksibilnosti njegovih korala u odnosu na ostatak svijeta. Osim sveprisutnih koralnih grebena, ovo područje podržava i prostrane travnjake. Adenski zaljev ima najveći nivo biološke produktivnosti na svijetu. Protok vode bogate hranjivim tvarima iz Adenskog zaljeva u Crveno more velikim je dijelom rezultat veće produktivnosti u južnom dijelu Crvenog mora. Morski ribolov, kao tradicionalna ekonomska djelatnost, i dalje je glavni izvor hrane i prihoda za lokalno stanovništvo. Međutim, posljednjih godina su umanjeni prihodi stanovništva od ribolova, uglavnom zbog uništavanja osnovnih obalnih staništa i prekomjernog ulova. Prekomjerna eksploatacija morskih resursa, opasnosti pomorske plovidbe i prijetnje istjecanjem onečišćenja ugljikovodika s brodova, urbanih i industrijskih središta, ilegalno ispuštanje zagađujućih tvari s brodova u prolazu i utjecaji klimatskih promjena boli su glavni razlozi utjecaja na ekosistem i životnu okolinu.

Kulaib, izvršni direktor SEPOC -a i vlasnik tankera Safer, rekao je da zahrđali div nije popravljan od početka rata. Kaže da su brodski prednji ventili zahrđali i da se ne mogu potpuno zatvoriti. Brodski sistem za gašenje požara više ne radi.

Ekolozi upozoravaju da, s obzirom na skladištenje 1,14 miliona barela sirove nafte na Saferu, posljedice potonuća u more ove količine nafte su neopisive i mogle bi dovesti do pojave katastrofe u Jemenu drugih razmjera.

Agencija za ljudska prava ACAPS sa sjedištem u Ženevi upozorava da će, ako iscuri nafta sa Safera, to direktno uticati na egzistenciju 31.500 ribara i 235.000 drugih povezanih s ribarstvom. Osim negativnih učinaka ovog događaja na srodne industrije, a moguće je i tromjesečno zatvaranje luke Hayati al-Hudaidah, koje je glavno mjesto uvoza robe za stanovnike Jemena pogođene glađu i ratom. ACAPS procjenjuje da će čišćenje okoline od takvog zagađenja koštati 20 milijardi dolara. To je gotovo ukupan jemenski BDP u 2019.

Štaviše, požari mogu biti i gori. Do 5,9 miliona ljudi u Jemenu i još 1 milion u Saudijskoj Arabiji mogu biti izloženi zagađenju zraka. U međuvremenu, infrastruktura zdravstvenog sistema gotovo je u potpunosti uništena kao rezultat saudijskog rata i zračnih napada. Oko 500 četvornih kilometara jemenskog poljoprivrednog zemljišta bit će prekriveno čađu, što će dovesti do gubitka stoke i uništenja poljoprivrednih proizvoda koje koristi približno 10 miliona Jemenaca i 1,5 miliona osoba u Saudijskoj Arabiji.

U međuvremenu, jemenski civili koji pate od nestašice hrane i vode trpe najveću cijenu rata kojeg su nametnuli Saudijska Arabija i UAE. Šef humanitarne organizacije UN -a Mark Lukač kazao je da je od februara 2021. godine 16 miliona Jemenaca bilo izloženo gladi, uključujući 5 miliona koji su na rubu gladi. Humanitarne agencije UN-a su kazale da ukoliko se situacija ne poboljša najmanje 400.000 jemenske djece moglo bi umrijeti ove godine.

U takvim okolnostima, katastrofalno izlijevanje nafte u jemenskim vodama moglo bi pogoršati situaciju. Trenutno se 90% jemenske hrane uvozi. Oko tri četvrtine uvoza švrste hrane ulazi u zemlju kroz luku Hodeida, koju kontrolira Ansarollah. Ovo je luka čiji rad tanker Safar dovodi u pitanje, kao i rad manje luke Saleif.

Uloga pomorskog zakona o okolini od strane saudijsko-emiratske koalicije

Saudijska Arabija i UAE posredstvom prarvojnih formacija i grupa s njima povezanih, godinama su kršeći međunarodno pravo pljačkali razne izvore Jemena, od nafte i plina do mineralnih sirovina i ribarstva te rijetkih šumskih stabala na jemenskim otocima. Kršenja međunarodnog prava od strane saudijsko-emiratske koalicije u području zagađenja okolinetakođer su potpuno evidentna. S tim u vezi, započet je “Program životne okoline Crvenog mora i Adenskog zaljeva (PERSGA)“ 1974. u saradnji s Obrazovnom, kulturnom i znanstvenom organizacijom Arapske lige (ALECSO) i uz podršku Programa Ujedinjenih naroda za okolinu (UNEP) u okviru Konvencije o pomorskom pravu (1982). Godine 1982. ovaj program je podržan Konvencijom iz Džede uz učešće Džibutija, Egipta, Jordana, Saudijske Arabije, Somalije, Sudana i Jemena, pod službenim naslovom “Regionalna konvencija za zaštitu Crvenog mora i Adenskog zaljeva”. Ova je konvencija zahtijevala od vlada u regiji da se pozabave razornim djelovanjem i faktorima morskog i obalnog okruženja Crvenog mora i Adenskog zaljeva.

Budući da je zagađenje mora naftom i drugim ugljikovodicima hitno i važno pitanje u regiji, “Protokol o regionalnoj saradnji u borbi protiv zagađenja naftom” potpisan je 1982. Uprkos tome, akcije saudijsko-emiratske koalicije protiv životne okoline Jemena tokom rata su sada postale velika prijetnja regionalnom, pa čak i transregionalnom ekosistemu, što iziskuje da međunarodna zajednica reagira na djelovanje ove dvije zemlje.

Izvor
(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.