Putin je od Bidena u Ženevi dobio ono što je htio - Balkan Times

Putin je od Bidena u Ženevi dobio ono što je htio

DANAS je u Ženevi održan summit na kojemu su se prvi put susreli predsjednici Vladimir Putin i Joe Biden. Sve je trajalo oko tri sata, manje nego što su predvidjeli u Bijeloj kući. Nije bilo zajedničkog ručka, a i konferencije za novinare su bile odvojene.

Putin je od Bidena u Ženevi dobio ono što je htio- U CNN-ovoj analizi navodi se kako je američki predsjednik Joe Biden imao jedan jednostavan cilj – prikazati normalnost. 

“Učinio sam ono što sam došao učiniti”, rekao je Biden, ponudivši tako sažetu, ali ipak nejasnu izjavu o ishodu sastanka.

Unatoč tomu, navodi se kako je cirkus Trumpove vladavine gotov i da su odrasli opet na vlasti.

Međutim, Biden je u jednom trenutku promijenio svoj hladni stav – okidač je bio pitanje jedne novinarke o tomu je li on uistinu očekivao da će Putin promijeniti svoje ponašanje.

“Nisam siguran da će promijeniti svoje ponašanje. Što, dovraga, radite, kad sam rekao da to očekujem”, rekao je Biden.

Niska očekivanja

Biden je u više navrata izbjegavao pitanja o svom odnosu s Putinom te je s vremena na vrijeme usmjeravao razgovor s osobnosti i međusobnih odnosa prema realpolitici.

“Ovdje se ne radi o povjerenju. Ovdje se radi o vlastitom interesu”, rekao je Biden.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Osim nekih temeljnih obveza o vraćanju diplomata i dogovora o otvaranju konstruktivnog dijaloga s SAD-om o pitanjima poput kibersigurnosti i vanjske politike, Putin nije dao naznake da je prvi sastanak dvojice čelnika nagovijestio velike promijene.

CNN navodi kako se čini da nikakve prijateljske riječi neće zaustaviti ruskog čelnika da i dalje snažno provodi svoju političku agendu, kako u Rusiji tako i u inozemstvu, gotovo potpuno nekažnjeno.

Iako je na konferenciji za medije rekao kako misli da ne postoji bilo kakva vrsta neprijateljstva između njega i Bidena, Putin je kritizirao SAD kako bi skrenuo pozornost s kritike Rusije.

Biden: Putin ne želi hladni rat s SAD-om

“Mislim da je posljednje što bi sada Putin htio hladni rat” s SAD-om, dodao je.

“Jasno sam rekao da nećemo trpjeti pokušaje kršenja našeg demokratskog suvereniteta i destabilizacije naših demokratskih izbora te da ćemo uzvratiti”, rekao je Biden na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka s Putinom u Ženevi.

Američki predsjednik je ustrajao na računalnim napadima, ozbiljnoj spornoj točki s Rusijom, i rekao Putinu da bi “neke važne infrastrukture trebale biti nepovredive, bilo to s obzirom na računalne ili druge napade”.

“Dao sam mu popis” 16 posebnih entiteta, “od energetskog sektora do naših vodoopskrbnih sustava”, dodao je.

“Istaknuo sam da imamo velike informatičke mogućnosti i da on to zna”, rekao je. Ako Rusija prekrši neka “osnovna pravila, uzvratit ćemo”, dodao je.

Nakon pokušaja upletanja u američke izbore 2016. u korist Donalda Trumpa, masovni računalni napadi nedavno su naljutili Washington. SolarWinds, Colonial Pipeline, JBS – sve su se te operacije pripisivale Moskvi i hakerskim skupinama kojima je sjedište u Rusiji.

Pet glavnih točaka sastanka

Prva stvar koja se može zaključiti je da je čudna i nepredvidljiva era Donalda Trumpa privedena kraju, piše Guardian.

Kao primjer se navodi sastanak Putina i Trumpa 2018. u Helsinkiju. Tadašnji američki predsjednik Donald Trump rekao je da vjeruje kako se Moskva nije miješala u američke izbore 2016.

Zajednička konferencija za novinare bila je toliko ponižavajuća da je Trumpova viša savjetnica Fiona Hill razmišljala da ju privede kraju uključivanjem vatrogasnog alarma.

Druga točka je Putinovo mišljenje o Washingtonu. Situacija ostaje nepromijenjena – ono je negativno. Kao i u doba hladnoga rata, Putin na SAD gleda kao na protivnika i globalnoga suparnika. Unatoč skromnom napretku u pregovorima, Putin vjerojatno neće popustiti američkom pritisku. Nastavit će se represijom, a i jasno je dao do znanja da neće popustiti u vezi čelnika oporbe Alekseja Navalnog.

Očekivanja uoči sastanka jesu bila slaba, ali u trećoj točki valja istaknuti kako je sastanak postigao konkretne rezultate. Naime, normalizirala se situacija s veleposlanicima, a i počinju pregovori o mogućim promjenama nedavno produljenog sporazuma o kontroli naoružanja Novi START.

Putin ovaj put nije kasnio

Četvrta točka tiče se Putinovog “whataboutisma”. Naime, kad god je naišao na kritiku Rusije, skrenuo je pozornost na probleme SAD-a.

Putin je postao vidno iziritiran reagirajući na pitanje o postupanju s političkim protivnicima.

“Ako su vaši politički protivnici mrtvi, u zatvoru, otrovani… Ne šalje li to poruku da ne želite političke protivnike, čega se bojite?” pitala je novinarka.

Putin se počeo referirati na nerede na Kapitolu 6. siječnja i rekao da Rusija ne želi takvu vrstu kaosa unutar svojih granica.

“Ljudi su se pobunili i ušli u Kongres s političkim zahtjevima. Prijetilo im se kaznama zatvora od 20 do 25 godina… Iz kojeg razloga, još uvijek ne znam. Suosjećamo s onim što se događa u SAD-u, ali ne želimo da se to dogodi u Rusiji”, rekao je Putin.

Finalna točka – kad mu odgovara, Putin se na vrijeme može pojaviti na važnim događajima. Naime, Putin je često kasnio na ovakve sastanke. Obama je 2012. Putina čekao 40 minuta, a na audijenciju s papom 2015. zakasnio je sat vremena.

Odnosi Rusije i SAD-a na povijesno niskim razinama

Gotovo jedino u čemu se američki i ruski predsjednik slažu je da su da su odnosi dviju zemalja na “najnižoj točki”, što je potvrdio u nedjelju na summitu skupine zemalja G7.

Odnosi između Washingtona i Moskve nekoliko posljednjih godina se pogoršavaju, posebno nakon ruske aneksije Krima 2014. te američkih optužbi o ruskom miješanju u predsjedničke izbore 2016. na kojima je pobijedio Donald Trump.

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.

For security, use of Google's reCAPTCHA service is required which is subject to the Google Privacy Policy and Terms of Use.

I agree to these terms.