Prva analiza izbora u Bosni i Hercegovini iz susjedstva

Prva analiza izbora u Bosni i Hercegovini iz susjedstva

Opći izbori u susjednoj Bosni i Hercegovini su polučili određene promjene. Krenimo od Predsjedništva BiH.

Prva analiza izbora u Bosni i Hercegovini iz susjedstva – Kandidat vodeće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović je doživio potpuni debakl. To što je sin slavnog oca ovaj put nije bilo dovoljno da ga ponovno dovede do fotelje u Predsjedništvu BiH, zato što je Izetbegović postao prilično neomiljena figura među Bošnjacima.

Tome je pomogla i politička ambicija njegove supruge Sebije, koju se u sarajevskoj javnosti uspoređuje s Lady Macbeth ili s Elenom Ceausescu. No, ključni razlog Izetbegovićeve neomiljenosti je što je postao simbol korupcije i klijentelizma u režiji SDA.

Debakl Bakira Izetbegovića
Predsjednik SDA je kampanju proveo držeći govore u kojima je obećavao ekonomski napredak, što niko nije shvatio ozbiljno, jer ljudi u BiH znaju SDA za to nije sposobna. S obzirom da je Izetbegović iz stranke je otjerao sve iole sposobne kadrove koji se nisu slagali s njim i Sebijom, pitanje je hoće li ovo izborno poniženje rezultirati njegovim odlaskom s čela SDA. Stranka je na drugim nivoima vlasti ostvarila dobre rezultate i najjača je stranka u Federaciji BiH. Bez obzira, otvoreno je pitanje hoće li SDA moći formirati vlast u kantonima s bošnjačkom većinom i u Federaciji BiH ili će se sve ostale opozicijske stranke udružiti protiv njih.

Tek treba vidjeti kakvim će se u Predsjedništvu BiH pokazati novoizabrani SDP-ovac Denis Bećirović, kojega je protiv Izetbegovića podržalo 11 stranaka.

Bećirović je bezlični aparatčik koji se blamirao u kampanji
Bećirović je bezlični aparatčik, koji je cijeli život proveo kao zastupnik u ovom ili onom parlamentu, a u kampanji je nizao gafove. Upitno je i zna li govoriti engleski jezik, a za jednog nominalnog socijaldemokrata sumnjivo je blizak Islamskoj zajednici BiH. Pogrešno je njegov ulazak u Predsjedništvo BiH tumačiti kao pobjedu građanske opcije. Riječ je prije o tome da je većini Bošnjaka Izetbegovića dosta.

Željko Komšić je osvojio svoj četvrti mandat u Predsjedništvu BiH. Za njega su, po svemu sudeći, glasali Bošnjaci koji nisu bili zainteresirani arbitrati u okršaju Izetbegovića i Bećirovića. Komšić je zapravo potrošen političar koji opstaje na izazivanju sukoba i sudjelovanju u postojećima, pa ne treba očekivati da će se odjednom sada promijeniti. On će i dalje verbalno braniti BiH od onih koje smatra njenim neprijateljima i trovati atmosferu u javnosti.

Željka Cvijanović je srpska nacionalistkinja koja je kao Dodikova saradnica radila na organiziranoj pljački naroda u RS-u, a naravno da podržava i negiranje genocida u Srebrenici.

Bilo kako bilo, sama činjenica da je ovako tijesno poraz je za Dodika.

Schmidt se opet pokazao nedoraslim poziciji visokog predsjednika
HDZ-ova kandidatkinja Borjana Krišto je u utrku s Komšićem i poslana da izgubi, što je i učinila. Dobila je mizeran broj glasova unatoč pokušajima HDZ BiH da plebiscitarno mobilizira bh. Hrvate. Očito nisu pomogli ni apeli predsjednika RH Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.

Prava pobjeda HDZ-a se u izbornoj noći dogodila zahvaljujući bizarnom potezu visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je baš današnji dan odlučio iskoristiti da nametne korjenite promjene Izbornog zakona. Prema prvim reakcijama, promjene idu u korist HDZ-a i Dragana Čovića. Schmidt se dosad pokazao kao slab visoki predstavnik, a to je dokazao i ovim kukavičkim potezom. Očito je šušur izborne noći upotrijebio da izbjegne burnije reakcije na nametanje promjena Izbornog zakona, s kojima se nije imao petlje suočiti.

Loše organizirani izbori
Treba primijetiti još dvije stvari u vezi ovih izbora u BiH.

Prva je da su bili katastrofalno organizirani. Čak se dogodilo i jedno hapšenje zbog pokušaja izborne krađe, no pravo pitanje u vezi toga je koliko izbornih malverzacija nije odmah otkriveno i nije rezultiralo hapšenjem. Nakon rata u BiH izbore su godinama organizirali stranci, te se tako garantiralo poštenje demokratskog procesa. Onda je organizacija izbora prepuštena državi BiH odnosno Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), koje je isprva radila dobar posao, primjerice dok ju je vodio ljudskopravaški aktivist Vehid Šehić.

Nakon toga su vladajuće stranke u CIK uhljebile svoje ljude, a CIK je postao predmet sprdnje. Već 2-3 izborna ciklusa se vidi da stvari idu u krivom smjeru, što su dokazali i ovi izbori. Iako će ih proglasiti regularnim i demokratskim, oni su zapravo upitni.

Tek sad slijedi makljaža oko formiranja vlasti
Drugo, o stanju države u BiH odlično govori i činjenica da su stranke same objavljivale svoje izborne rezultate ažurnije od CIK-a.

Podaci koje u izbornoj noći objavljuje SDA su uvijek bili prilično vjerodostojni, no oni nam otkrivaju da dominantne stranke imaju svoje ljude na svim nivoima i da stranačke strukture funkcioniraju bolje od državnih institucija.

Ovi su izbori, dakle, definitivno donijeli barem neke kadrovske promjene u vrhu bosanskohercegovačke politike. No, tek se treba tačno vidjeti kakvi su tačno rezultati na svim nivoima vlasti i ko će se dogovoriti o sudjelovanju u vlasti. Stoga bi postizborni procesi mogli biti napetiji od dosadne, ali prljave predizbornbe kampanje. Prava makljaža tek slijedi.

Izvor

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.