Prevladavanje krize evropskom taktikom - Balkan Times

Prevladavanje krize evropskom taktikom

Ekonomisti vjeruju da će ruski rat protiv Ukrajine donijeti mnogo više promjena nego prethodne krize, kakva je bila epidemija korone u Evropi i na tržištima ovog kontinenta.

Prevladavanje krize evropskom taktikom – Ekonomisti vjeruju da će ruski rat protiv Ukrajine donijeti mnogo više promjena nego prethodne krize, kakva je bila epidemija korone u Evropi i na tržištima ovog kontinenta.

Izbijanjem rata evropski lideri su bili prisiljeni brzo osmisliti planove za smanjenje svoje enormne ovisnosti o ruskoj energiji. Prije nekoliko dana Evropski parlament pozvao je na hitan i potpun embargo na rusku naftu, ugalj i nuklearno gorivo. Ali nema sumnje da će ova brza i sveobuhvatna odluka naštetiti evropskoj ekonomiji, a jedna od najvažnijih šteta je rastuća stopa inflacije u ekonomijama kontinenta.

Drugi udarac je slabljenje trenda rasta evropskog proizvodnog sektora. Poboljšanje u spomenutom sektoru započelo je prošle godine i istovremeno s ponovnim otvaranjem ekonomija; ali, ekonomisti sada smatraju da razvoj događaja u ratu Rusije protiv Ukrajine šteti tom trendu. Jedan ekspert kaže: “Posebno Evropi prijeti gubitak svoje konkurentske prednosti u svijetu. Sada je rat za evropsku ekonomiju daleko transformativniji od epidemije korone. Pod tim ne podrazumijevam samo promjenu sigurnosne i odbrambene politike, već ekonomije u cjelini. Trenutno je europodručje ugroženo zbog svog temeljnog ekonomskog modela izvozne orijentacije, ovisnosti o uvozu energije i velikog sektora industrijske proizvodnje.” Posljednjih decenija euroregion je imao koristi od globalizacije i podjele rada diljem svijeta. Sada, s obzirom na promjene koje su se dogodile kao posljedica ruskog rata protiv Ukrajine, regionalni lideri moraju unijeti promjene u makroekonomsku, odbrambenu i digitalnu politiku regije; konkretno, potrebno je ubrzati prelazak na čistu energiju kako bi Evropa mogla postići energetsku neovisnost.

Ovaj razvoj događaja veliki je izazov koji Evropa mora prevladati. Kada se taj izazov prevaziđe, odnosno Evropa postane energetski samodostatna, situacija će biti jako dobra, a Evropa će imati jaču poziciju u odbrani i razvit će prihvatljivu digitalnu ekonomiju. Do tada će, naravno, pritisak na prihode domaćinstava biti velik; ali korporativni profiti ostaju visoki. Činjenica je da se Evropa suočava sa krizom koja je rezultat ukrajinskog rata i promjena koja se dogodila se mora dogoditi. Rat se dogodio u “sepetu hljeba” Evrope, a prirodni rezultat ovog rata je poremećaj i pomanjkanje u ponudi poljoprivrednih proizvoda i rast cijena.

Rast inflacije je vrlo važno pitanje za koje treba povući odgovarajuće korake i situacija se neće vratiti u normalu još relativno dugo vremena. Jedan od izazova je izazov s kojim se susreću centralne banke. Velike promjene u ekonomskim strukturama Evrope i svijeta povećale su pritisak na centralne banke i vlade da reguliraju monetarnu i fiskalnu politiku. Oni moraju planirati da obuzdaju inflaciju tokom razdoblja velikih budućih promjena; ali u najmanju ruku će biti nanesena šteta procesu poboljšanja ekonomskih uslova. Banka “BNP Paribas” je u izvještaju od prije nekoliko dana istakla da će brže kretanje prema proizvodnji čistije energije, povećanje državne potrošnje, rastući dugovi, prepreke globalizaciji i ozbiljni inflatorni pritisci biti stalne teme.

“U ovom periodu velikih promjena, uloga centralnih banaka je veoma važna i one se suočavaju s izazovnim okruženjem”, istakao je glavni ekonomist ove banke. Monetarna politika mora biti pravilno definirana kako bi se obuzdala inflacija; ali, zbog zapaljenja u globalnoj ekonomiji, povećala se vjerovatnoća greške i nema sumnje da će podizanje kamatnih stopa radi obuzdavanja inflacije u konačnici otežati uslove kreatorima politike. Do prije početka rusko-ukrajinskog rata vjerovalo se da je ova godina bila godina uklanjanja poremećaja opskrbnih lanaca i povratka globalne ekonomije u ravnotežu nakon dvije godine pandemije, i da centralne banke mogu postepeno smanjiti svoje programe podrške u prikladnom i mirnom okruženju, ali je trenutni rat demantirao mnoge hipoteze.

„Stope inflacije u velikim ekonomijama već su porasle, a ovaj rat je ubrzao rast cijena; kao rezultat toga, ne samo da evropski kreatori politike moraju razvijati nove programe u mnogim sferama, uključujući odbranu i energetiku, već je i eskalacija inflatornih pritisaka pridodala izazove i otežala donošenje odluka. U međuvremenu, neki su ekonomisti ukazali na zabrinjavajuće mogućnosti. Njemački ekonomisti smatraju da će, ako Rusija prestane isporučivati plin Njemačkoj, njena ekonomija stagnirati. Prije nekoliko dana pet velikih njemačkih ekonomskih institucija u svojim novim izvještajima je predvidjelo pad razvoja ove zemlje u novoj godini; jer vjeruju da će rat u Ukrajini usporiti proces popravljanja situacije. Sada predviđaju rast njemačke ekonomije od 2,7% u tekućoj godini. Za iduću godinu predviđa se 3,1%.”

Naravno, njihova je hipoteza da rat u Ukrajini neće nanijeti novu štetu evropskoj ekonomiji, a ruski plin će nastaviti stizati na kontinent. Ove su institucije ranije predviđale rast njemačke ekonomije od 4,8% u novoj godini. Stopa inflacije u eurozoni prošlog mjeseca je iznosila 7,5%, a u tekućoj godini se predviđa prosječna stopa inflacije od 6,1%, što je najviše u posljednjih 40 godina. Evropska ekonomija je ranjivija u poređenju sa američkom ekonomijom, a rast cijena energije uzrokovat će stagnaciju evropskog proizvodnog sektora.

Politika Evropske centralne banke je vrlo efikasna. Ako je fokus ove institucije na obuzdavanju inflacije, tada će se povećati vjerovatnost recesije; jer su politike monetarne zaštite obrnute. Evropska centralna banka je nastojala spriječiti šokiranje tržišta. Predviđa se da će ova institucija do kraja tekuće godine udvostručiti kamate.

Izvor

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.