Pregovori sa nacionalistima: Međunarodna zajednica pravi grešku u BiH kao 90-ih - Balkan Times

Pregovori sa nacionalistima: Međunarodna zajednica pravi grešku u BiH kao 90-ih

Građanske političke partije u izmijenjenom Izbornom zakonu, kako to predlaže HDZ BiH, vide dodatnu etničku podjelu zemlje i odstupanje od evropskih vrijednosti.

Pregovori sa nacionalistima: Međunarodna zajednica pravi grešku u BiH kao 90-ih – Dok se Bosna i Hercegovina bori sa secesionističkom politikom Milorada Dodika na jednoj i neizvjesnim reformama Izbornog zakona na drugoj strani, kandidatski status zemlje za priključenje Evropskoj uniji potisnut je u drugi plan, uključujući i 14 prioritetnih reformi u vladavini prava i borbi protiv korupcije koje je Bosna i Hercegovina trebala napraviti prije početka pregovora sa Briselom.

Međunarodni akteri, predvođeni Washingtonom, rade na stabilizaciji zemlje balansirajući između vlastitih zahtjeva i zahtjeva koje pred njih postavljaju etnonacionalne političke partije u Bosni i Hercegovini. Zapadna koalicija pokušava očuvati teško stečeni mir iz 1995. godine. Sukobi u Bosni i Hercegovini ne samo da bi zemlju gurnuli u novi haos, nego bi spirala nasilja mogla biti pokrenuta i u drugim zemljama Zapadnog Balkana, prije svega u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Ali, zapadni saveznici, uključujući i Evropsku uniju, nemaju usaglašen zajednički odgovor ni šest mjeseci nakon što su politički predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska blokirali rad državnih institucija zbog izmjena Krivičnog zakona kojima se zabranjuje veličanje osuđenih ratnih zločinaca i negiranje utvrđenih ratnih zločina, koje je u julu nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko. Dok Washington prijeti sankcijama, podijeljena Evropska unija zasad ne može postići konsenzus.

Paralelno, Matthew Palmer, američki predstavnik zadužen za posredovanje u pregovorima o izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini, nagovijestio je da u pregovorima najvjerovatnije niti jedna strana neće biti u potpunosti zadovoljna izmjenama Izbornog zakona, čime je aludirao da će neki od zahtjeva Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) biti prihvaćeni, premda lijeve i građanske političke partije u izmijenjenom Izbornom zakonu, kako to predlaže HDZ BiH, vide dodatnu etničku podjelu zemlje i odstupanje od evropskih vrijednosti.
Loš izbor partnera

Neven Anđelić, profesor na Regent's univerzitetu u Velikoj Britaniji i stručnjak za međunarodne odnose, kaže da šira međunarodna zajednica u slučaju Bosne i Hercegovine ovog puta pravi grešku kao i devedesetih godina, jer i sada, kao i tada, pregovaraju sa nacionalnim vođama u zemlji.

„Meni se čini da šira međunarodna zajednica je krupne greške počela praviti još pred sami rat 1991. godine. Pozivali su etničke lidere, misleći da će se sa njima sve dogovoriti. To je možda neki postkolonijalni način vođenja vanjske politike koji su pokušali primijeniti i u Bosni i Hercegovini“, rekao je Anđelić Al Jazeeri.

„Ali, sada nastavljaju na taj način – osnovnim razgovorima sa etničkim političkim liderima smatraju da cijele etnije misle kao i njihovi lideri. A to je upravo nedemokratski, to je autokratski, to je ono što dolazi iz onog drugog tabora – nedemokratskih režima“, rekao je Anđelić, dodajući da povremeni pozivi nekim od opozicionih partija i njihovih predstavnika tokom posljednjih pregovora u BiH „malo umiju sliku“, ali i dalje ostaje da je pokušaj traženja kompromisa bez institucija sistema Bosne i Hercegovine jako pogrešan pristup.

Politolog Harun Cero primjećuje da međunarodna zajednica odavno nije bila aktivnija kada je u pitanju regija Zapadnog Balkana, posebno u Bosni i Hercegovini. Gabriel Escobar je posebni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan, a istu poziciju će u ime Velike Britanije obnašati donedavni šef Vojnog Komiteta NATO-a, sir Stuart Peach. Nekadašnji šef OHR-a u Bosni i Hercegovini, Miroslav Lajčak je posebni izaslanik EU-a za dijalog između Srbije i Kosova i druga pitanja Zapadnog Balkana, dok su Angelina Eichorst, izvršna direktorica EEAS-a i Matthew Palmer zaduženi za posredovanje u pregovorima o izbornoj reformi.

„Eichorst i Palmer, ali i nekolicina drugih aktera, su aktivno involvirani u shuttle diplomatiju koju pratimo posljednjih sedmica i koja će se vjerovatno nastaviti narednih nekoliko mjeseci“, rekao je Cero Al Jazeeri.
‘Shuttle diplomatija’

Međutim, poput Anđelića, i Cero smatra kako se nekada stiče dojam da potezima međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini fali transparentnost, otvorenost i inkluzivnost, pogotovo u sadašnjim pregovorima o Izbornom zakonu, a koji će, kakav god epilog bio na kraju, “uveliko utjecati na budućnost ove zemlje i njenih građana“.

„Zbog čega se žuri s dogovorom oko Izbornog zakona ako znamo da imamo postojeći koji još uvijek vrijedi, te da je recimo jedna Belgija trebala 12 godina da uskladi izborno zakonodavstvo“, kaže Cero, napominjući da se u Bosni i Hercegovini o Izbornom zakonu počelo govoriti tek prije nekoliko godina intenzivnije, dok je fokus dosad stavljan isključivo o sveobuhvatnoj ustavnoj reformi.

„Pregovori trebaju biti sveobuhvatni, jer ovdje se radi o demokratskoj konsolidaciji zemlje, koja još uvijek nije provedena“, kaže Cero „Zabrinjavajuće je da se 14 prioriteta, kao ni kandidatski status zemlje, gotovo više i ne spominju u bosanskohercegovačkoj javnosti. Za nadati se da će bazični reformski zahtjevi uskoro opet biti na stolu“.

Za profesora Anđelića cijeli koncept, prvenstveno zapadne alijanse, je pomoći snagama unutar Bosne i Hercegovine da prevaziđu krizne trenutke, ali su oni, kaže, moguće i ovog puta prekasno krenuli sa direktnim uključenjem u cijeli proces.

„Sada u toj žurbi, po mom sudu, pokušavaju nametnuti neka od rješenja, koja nisu dovoljno dobro proučena i nisu neophodno pozitivna“, kaže Anđelić.

 

Izvor
(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.