Pred ponorom - Socijalni konflikti, rastući rivalitet sa Kinom - Balkan Times

Pred ponorom

Pred ponorom – Socijalni konflikti, rastući rivalitet sa Kinom i sada još i Corona – Indija je u krizi, a vlada je preopterećena.

Preveo i uredio: Ešref Zaimgebović

Sa aspekta globalnih događanja kao što je Corona kriza i sukob SAD – Kina razvoj u Indiji igra u našim medijima potpuno podređenu ulogu. Pritom izgleda da je indijsko društvo ugroženo višestrukim krizama istovremeno. One su dijelom strukturno uslovljene, dijelom uzrokovane spolja kroz globalni razvoj i dijelom provocirane aktuelnom unutrašnjom politikom.

Trenutno brojevi zaraženih sa Corona virusom u zemlji idu brzo na gore. Dnevno javljaju o preko 8 000 novozaraženih. Stvarni broj ne zna niko, a hronično nerazvijeni zdravstveni sistem niti je u situaciji da stavi na raspolaganje dovoljno testova niti da oboljele adekvatno liječi. Covid – 19 je samo najnovija u nizu raznih kriza sa kojima se vlada Modija sve više približava provaliji. Pritom je premijer Modi, od njegovog izbora prije šest godina i još više nakon ponovnog izbora 2019., važio i važi kao vođa, kao reformator i kao krizni menadžer.

Slike desetine miliona otpuštenih nadničara koji su kroz lockdown od danas na sutra izgubili svoj prihod i nemaju više šta za jesti je izraz lošeg gospodarskog sistema u zemlji. Armija nezaposlenih povećava se munjevito i vlada čak ne može organizovati ni povratak u njihova sela. Nadničari bez sredstava, koji su uzaludno i bez neophodne higijene i odstojanja čekali na autobuskim i željezničkim stanicama, krenuli su pješke na put kući, nekada i preko 1 000 km. Hronično gladujućim pridružili su se sad milioni koji ne znaju kako sutra treba da se ishrane.

Opozicija označava gospodarsku politiku Modija i njegove vladajuće partije BJP kao lažljivost i šarlatanstvo.

Već prije lockdowna gospodarstvo Indije je bilo u krizi. Od liberaliziranja gospodarstva početkom 1990-ih godina Indija bilježi stope rasta od šest do osam posto godišnje. Međutim i ove, za evropske odnose fenomenalno visoke stope rasta, nisu dovoljne da se godišnje zaposli oko 12 miliona novih mladih ljudi koji dolaze na tržište rada. Ali upravo to je obećao Narendra Modi. Sa mnogobrojnim velikim projektima kao „Make in India“, „Digital India“, „Smart Cities“ ili „Clean Ganga“ Indija bi se trebala katapultirati u klub velikih i modernih industrijskih zemalja. Opozicija označava gospodarsku politiku Modija i njegove vladajuće partije BJP kao lažljivost i šarlatanstvo. Sada u Corona krizi pokazuje kako je ranjivo indijsko gospodarstvo.

Zbog toga pate prije svega najsiromašniji jer je socijalna mreža Indije veoma slaba. Društvene suprotnosti međutim nisu pojačane samo kriznim razvojem i zastarjelim strukturama. Iako prema indijskom ustavu nema više kasti one su karakteristika indjiskog društva i dijele jasno na siromašne i bogate, na dole i na gore. Modi i njegova BJP slijede hinduističko – nacionalističku, ponekad šovinističku politiku. „Hindutva“ (Hinduness), ideologija koja uzdiže veličinu i jedinstvenost Indije je suprotna strategija od idealističke verzije sekularne indije Gandija i Nehrua. Sadašnja vlada sanja o homogenom hinduističkom društvu. Ona želi, prema njihovoj ideologiji, Indiju napraviti gospodarski i vojno jakom, da bi se mogla potvrditi u globalizovanom svijetu i u koncertu velikih sila biti strategijski svirač.

U decembru 2019. vlada je usvojila novi zakon o državljanstvu za migrante iz Afganistana, Bangladeša i Pakistana. Konkretno radi se o manjinama kao što su hindusi, siki, kršćani i budisti koji su do 2014. ušli u Indiju i tako stekli indijsko državljanstvo. Eksplicitno su isključeni muslimani koji predstavljaju većinu migranata. Usvajanje zakona izazvalo je demonstracije i nasilne sukobe u mnogim gradovima Indije. Religiozni konflikti, marginalizacija muslimana i podjela društva na osnovu favorizovanja hindusa su i dalje akutni.

Slično rigorozno i nenajavljeno postupila je vlada u augustu 2019. u Kašmiru. Od podjele podkontinenta 1947. godine, na kraju britanske kolonijalne vlasti, Kašmir je sporan između Indije i Pakistana. Vlada u Nju Delhiju ukinula je poseban status za region „Jamu i Kašmir“ i oduzela je time većinski muslimanskoj saveznoj državi autonomiju tako što je izdala dekret, koji je odmah stupio na snagu, o brisanju relevantnog člana 370 indijskog ustava. Sa opsežnim ograničenjem kretanja, davno prije Corona lockdowna, sa cenzurom štampe, isključivanjem interneta i povremenim blokiranjem telefonskih veza, hapšenjem hiljade opozicionih političara i novinara vlada je pokušala u ime „aktuelne sigurnosne situacije“ stvoriti činjenice koje joj odgovaraju i komplikovani balans u spornom regionu reogranizovati u korist centralne vlade.

Dok se u Evropi i SAD globalne ambicije Kine kritički komentarišu i u SAD sankcionišu, Indija se osjeća neposredno ugroženom.

Vanjsko i sigurnosnopolitički nije opterećen samo odnos sa susjedom Pakistanom, pun napetosti, koji je više puta dovodio do ratova. I odnos sa Kinom je doduše označen sa jedne strane kroz povremenu kooperaciju u trgovini ali prije svega kroz konkurenciju i neriješene konflikte. U sjeni američko – kineskih globalnih i geopolitičkih sukoba u Indijskom okeanu odvija se prava pomorska trka u naoružanju između obje azijske supersile Indije i Kine. Nedavno su iritaciju izazvale vojne čarke na indijsko – kineskoj granici. Od kraja britanske kolonijalne vladavine neke oblasti u regionu Himalaja su sporne. Ponavljanje rata iz 1962. između Indije i Kine moglo se doduše dosada spriječiti diplomatskim sredstvima. Međutim nova upotreba oružja nije isključena ako se obje vlade i dalje, dijelom iz unutrašnjopolitičkih razloga, budu posmatrale kao rivali.

U Nju Delhiju su iritirani posebno prodornošću kojom Kina gura svoj projekat „Novi put svile“. Dok se u Evropi i SAD globalne ambicije Kine kritički komentarišu i u SAD sankcionišu, Indija se osjeća neposredno ugroženom. Gospodarski koridor kroz djelove Pakistana, na koje Indija polaže pravo, ogromni infrastrukturni projekti u ceste, željeznicu i luke šire u Indiji sigurnosnopolitičke strahove.

Corona kriza je tvrdo pogodila zemlju i izgleda da vrhunac krize još nije dostignut. Međutim iako će ovaj virus nekada biti pobijeđen ostaje duboko podijeljeno društvo nabijeno krizom. A sadašnja vlada sa svojom politikom favorizovanja hindusa jedva da je sposobna da djeluje pomirujuće i ujedinjavajuće, a kamoli da zadovolji ekonomske želje i političke ambicije. Uprkos često ponavljanim pesimističkim predviđanjima mogla se, duže od  sedam decenija, održati indijska unija, kroz sekularnu politiku, kroz demokratska pravila igre, kroz slobodu štampe i neovisno pravosuđe. Pitanje je, da li će to sa gledišta sadašnje politike uspjeti i u budućnosti.

Izvor

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.