Potomak preživjelih iz Auschwitza posvetio poemu Srebrenici - Balkan Times

Potomak preživjelih iz Auschwitza posvetio poemu Srebrenici

Menachem Rosensaft, glavni savjetnik Svjetskog jevrejskog kongresa, autor je knjige ‘Poeme rođene u Bergen-Belsenu’.

„Nakon Genocida“ (Za Adisadu)

Duhovi ubijenih muškaraca
Dječaka
Očeva
Muževa
Braće
Sinova
Ulaze u snove izbjegličkog kampa
Njihova lica blijede
U muklom
Posljednjem zbogom
Uz zvuke pucnjeva
8.000 pucnjeva
U beskonačnom odjeku
I dok dijete čeka
U neznanju
Svoje srebreničke duhove
Ona ne želi da ih
Bog
Nađe
I uzme
Iz njihove praznije
Iako je to
On
Već uradio

Ovo je poema o srebreničkom genocidu koju je napisao Menachem Rosensaft, glavni savjetnik Svjetskog jevrejskog kongresa i potomak dvoje preživjelih iz nacističkih kampova iz Drugog svjetskog rata. Ova poema je objavljena u njegovoj knjizi „Poeme rođene u Bergen-Belsenu“, mjestu zloglasnog logora. Auschwitza

Za Al Jazeeru kaže kako su dvije osobe zaslužne za nastanak ove poeme jer su ostavile dubok trag na njega.

“Aprila 1993. godine, na otvaranju Američkog memorijalnog muzeja holokausta u Washingtonu, dobitnik Nobelove nagrade za mir Elie Wiesel, preživjeli iz Auschwitza, okrenuo se predsjedniku (Billu) Clintonu i kazao: ‘Gospodine predsjedniče, ne mogu a da vam ne kažem jednu stvar. Bio sam u bivšoj Jugoslaviji prošle jeseni. Od tada ne mogu spavati zbog svega što sam vidio. Kao jevrej vam govorim da moramo uraditi nešto da zaustavimo krvoproliće u toj državi! Ljudi se bore, djeca umiru'“, govori Rosensaft.

„Ovo je bilo više od dvije godine prije Srebrenice. Osamnaest godina kasnije, jedna od mojih studentica genocidnog prava na Pravnom fakultetu Cornell je bila mlada žena po imenu Adisada Dudić koja je provela djetinjstvo u brojnim bosanskim izbjegličkim kampovima. U jednom ispitu na mom predmetu je napisala: ‘Moja domovina je uništena, članovi moje porodice su razbacani svuda po svijetu, hiljade bosanskih žena i djevojaka je silovano i zlostavljano, hiljade bosanskih muškaraca i dječaka je mučeno u koncentracionim logorima i zakopano u masovnim grobnicama i toliko je mog naroda je ubio neprijatelj koji je nastojao doći do svakoga ko se identificirao kao bosanski musliman’.“

Ističe kako su i Wieselove i Adisadine riječi ostavile na njega veliki utisak, te je napisao poemu „Nakon genocida“.

„To je bilo, i još uvijek je, priznanje da sve preživjele svih genocida – Holokaust, Srebrenica, Ruanda, Darfur – vežu sjećanja i noćne more koje su jako slične i koji su puni duhova koji nas nikada neće napustiti, duhova onih koji su ubijeni samo i isključivo samo zbog svoje vjere, nacionalne ili etničke pripadnosti.“

Na upit o radu na cijeloj knjizi, poziva se na filozofa i teoretičara Theodora Adorna koji je, nedugo nakon što je svijet pojmio užasnu realnost holokausta, rekao kako pisanje poezije o Auschwitzu je barbarsko.

„Adorno je shvatio kako je sistematsko divljaštvo apsolutna devijacija od osnovnih normi civilizacije. Da bi bilo validno, pisanje bilo čega o holokaustu, bilo da je poezija ili proza, mora u prvom redu sadržavati njegovu barbarsku bit. Estetske osjetljivosti moraju biti u drugom planu u odnosu na neosporno apsolutno zlo koje je izazvalo i počinilo genocid nad evropskim jevrejima, tražeći od nas da upijemo i prihvatimo ne zamislivo i neobjašnjivo.“ Auschwitza

„Možda sam zato ja, sin dvoje preživjelih iz nacističkih logora smrti Auschwitz i Bergen-Belsen koji je rođen tri godine nakon Drugog svjetskog rata u kampu raseljenih osoba u Bergen-Belsenu, našao sebe u poeziji. Decenijama pokušavam dati glas mrtvima u mojim poemama, umiriti duhove i pružiti sjećanje na milione koji više nikoga nemaju“, kaže naš sagovornik.

Za naš portal je odobrio objavu dvije poeme: „Nakon genocida“ i „Mesija neće doći“…
Mesija neće doći

Mesija neće doći
Bog neće napustiti
Svoju izdvojenost
Sve dok jerusalemski bradati
Rabini, imami, svećenici
Svaki dan ne budu poučavali da je svako
Jevrejsko dijete
Palestinska beba
Stvorena jednom
Samo jednom
Uvijek istom
Božanskom iskrom

Izvor
(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.