Pia Klemp: Zidovi ‘tvrđave Evrope’ se stalno podižu - Balkan Times

Pia Klemp: Zidovi ‘tvrđave Evrope’ se stalno podižu

Njemačka aktivistica i kapetanica broda kojim su spašavani migranti na Mediteranu smatra da su evropski plemeniti principi i proglašeni ciljevi samo farsa kada se suoče sa politikom isključivanja.

Pia Klemp: Zidovi ‘tvrđave Evrope’ se stalno podižu – Pretvaranje Mediterana u masovnu grobnicu za migrante je evropski politički projekt, jednom prilikom je kazala njemačka aktivistica, borac za ljudska prava, kapetanica broda Pia Klemp koja je vodila brodove u operacijama stotina, možda i hiljada nesretnika koji su Sredozemnim morem pokušali doći iz Afrike, Bliskog istoka u „obećanu zemlju“ Evropu.

Otvoreno je kazala kako je njena misija antifašistička, a ne humanitarna, a svijet je još jednom potresla kada je odbila priznanje prijestolnice Francuske, Pariza, za svoj rad. Svojim djelovanjem privukla je poznatog i misterioznog umjetnika Banksyja da joj ponudi novac za brod kojim bi vršila svoje misije.

„Kriminaliziranje djela pomoći, solidarnosti, milosrđa prema migrantima koji pokušavaju doći do Evrope samo prikazuje dokle je EU spremna ići kako bi učinila migrantske živote samo potrošnom robom… Transformacija Mediterana u masovnu grobnicu migranata je evropski politički projekat“, napisala je za Newsweek 2019. godine.

Farsa evropske politike

Novi talasi izbjeglica i migranata, kao i nevjerovatan stav Evropske unije kada su izbjeglice iz Afganistana u pitanju, povod su za razgovor sa ovom 38-godišnjom Njemicom.

„Svako malo, evropski političari se žele zaogrnuti nečim što oni nazivaju ‘humanitarnom pomoći’. To odgovara njihovim proklamiranim vrijednostima, a ne moraju ništa uraditi kako bi zaista ispunili te vrijednosti. Oni to pokušavaju uraditi uprkos činjenici da to njihovo djelovanje nema nikakav humanitarni osnov već jako politički“, kaže Klemp u razgovoru za Al Jazeeru.

„Ovo izvještačeno pomaganje i odavanje počasti je šupalj i jeftin trik kako bi se skrenula pažnja sa stvarne politike EU-a i njenih članica. Zidovi ‘tvrđave Evrope’ se stalno podižu, zatvaranje granica postaje sve brutalnije, a birokratske i fizičke prepreke za izbjeglice koje žele ispuniti svoje pravo na azil postaju skoro pa nepremostive.“

Naša sagovornica nastavlja u istom, oštrom tonu, pa tvrdi kako su „evropski plemeniti principi i proglašeni ciljevi, kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, vladavina prava i ljudskih prava, samo farsa kada se suoče sa ovom politikom isključivanja“.

„Evropska unija nema interesa da poštuje međunarodno pravo, a kamoli moralne vrijednosti. Kršenja ljudskih prava na evropskim granicama nisu ni u kom slučaju previdi ili nesretni slučajevi, to se čini sistemski i sistematski i posljedica toga je smrt izbjeglica i migranata“, dodaje Njemica.

Rasistički, seksistički stavovi

Mjesecima, pa i godinama mnoge žene, djeca i stari putuju kako bi se približili Evropi, ali ostaju na njenom pragu u državama kao što su Bosna i Hercegovina, Turska, Liban… Nakon sve golgote i borbe, dobijaju poruku da su nepoželjni, da za njih nema mjesta, a posljednja takva je odaslana nedavno kada su talibanske snage preuzele vlast u Afganistanu.

„Evropska unija, sa približno 450 miliona stanovnika, je druga po veličini svjetska ekonomija (22,8 posto globalne ekonomske proizvodnje), no uvijek se nađe u ‘krizi’ kada dio svjetskih izbjeglica tamo zatraži zaštitu. U međuvremenu, mnogi, a ne samo istaknuti desničari i nacionalisti kao što je mađarski premijer Viktor Orban, dodatno podgrijavaju debatu rasističkim stavovima protiv izbjeglica. Mnogi političari na pozicijama u EU-u se žele istaknuti kao žestoki čuvari granica. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pohvalila je Grčku kao ‘štit Evrope’ tačno onda kada je tamo ukinuto pravo na azil.“

„Razlog zašto jako malo izbjeglica dođe u Evropu je jednostavna činjenica da EU ima političku vlast i finansijska sredstva da ih zadrži izvan. Evropska unija finansira utvrđivanje granice i širi svoje granice čak i van evropske teritorije. Milijarde eura su potrošene na prljave dogovore sa Libijom, Turskom ili Nigerom da se zadrže izbjeglice što dalje od Evrope“, govori nam Klemp.

Zatim ističe kako se u međuvremenu, u Evropi se kreira priča i slika kako „horde mladih muškaraca“ idu ka EU, a ne govori se kako sve više žena, djece, starih i slabih ne uspiju preći taj put.

„Svi oni bježe iz svojih domovina jednako kao mladi muškarci. No, ne određuje samo potreba za zaštitom ko će doći u EU. Za žene, duga putovanja su često jako teža jer se moraju brinuti za mlađe ili slabije članove porodica. Na putu su žrtve kršenja ljudskih prava i seksualnog nasilja, Zbog svih prepreka, barikada i opasnosti, plaćaju mnogo novca švercerima. Tvrdnje da su samo mladi muškarci na ovom putovanju je eurocentristička i seksistička. I žene, i djeca, i slabi zapnu negdje duž puta, a njihova sudbina se mete pod tepih“, govori njemačka aktivistica koja je ne jednom bila u sukobu sa vlastima zbog humane misije koju obavlja.

Prljavi posao čuvanja granica

Osvrnuli smo se i na situaciju na istočnoj evropskoj granici gdje je veći broj Afganistanaca i drugih izbjeglica i migranata blokiran između Poljske (dio EU) i Bjelorusije.

„Korištenje takozvane pomoći za razvoj kao sredstava za vršenje pritiska na države koje nisu u EU, a čije je učešće potrebno za zatvaranje Evrope, je čest slučaj. Očito je sada da je EU sama sebe napravila ranjivom za iznude jer je davala ‘prljave poslove’ kontrole svojih granica državama koje nisu članice. Potpuno je nebitno da li je riječ o Turskoj, Libiji, Maroku, životi onih koji traže zaštitu su samo pijun u diplomatskim strategijama i političkim ciljevima umiješanih država. Evropska unija spremno koristi ljude u pokretu (izbjeglice, migrante) kao uporište za trgovinu u evropskoj graničnoj politici.“

„Na kraju, gubitnici ove užasne igre su ljudi kojima treba zaštita. Dok izbjeglice bivaju pretučene na granicama, a evropski političari recitiraju o svojoj navodnoj zabrinutosti situacijom u Bjelorusiji, Njemačka je odobrila vizu za 38 ljudi kojima prijeti politički motiviran proces iz Bjelorusije, kao i njihovim najbližim članovima porodice. 38!“

Na kraju smo je podsjetili na prijetnje i procese sa kojima se suočavala. Klemp kaže kako su sve istrage protiv nje prekinute, ali kako „politički motivirano suđenje“ očekuje četiri člana posade broda Iuventa na kojem je i ona bila.

Policija koja krade

U nastavku, podsjećamo na njeno saopćenje kada joj je Grad Pariz želio uručiti medalju zbog humanitarnog rada:

Pariz, volim te. Volim te zbog svih slobodnih i solidarnih ljudi koji žive u tebi. Svi koji se svaki dan bore za slobodu, stoje rame uz rame, dijele deke, prijateljstvo i solidarnost. Volim te zbog svih onih koji dijele svoje domove, ljubav i bore se svaki dan – bez obzira na nacionalnost, bez obzira da li imaju papire ili ne.

Madam Hidalgo (Anne Hidalgo, gradonačelnica Pariza od 2014.), želite me nagraditi medaljom zbog mog djelovanja na Sredozemnom moru, jer naše posade ‘svakodnevno rade da spasu migrante iz teških uvjeta’. Istovremeno, vaša policija krade deke od ljudi koje primoravate da žive na ulicama, dok vi izvodite racije i progonite ljude koji se bore za prava migranata i azilanata. Želite mi dati medalju za ono protiv čega vi borite unutar svojih bedema. Sigurna sam da nećete biti iznenađeni da sam odbila medalju Grand Vermeil (Medalja Grada Pariza).

Parizu, ja nisam humanitarka, ja nisam ovdje da ‘pomažem’. Stojim uz tebe u solidarnosti. Ne trebaju nam nikakve medalje. Ne trebaju nam vlasti koje odlučuju ko je ‘heroj’ a koje je ‘ilegalac’. Zapravo, oni i nisu u toj poziciji da to određuju jer smo svi jednaki.

Ono što nam svima treba su sloboda i prava. Vrijeme je da odbacimo licemjerno počašćavanje i tu šupljinu ispunimo socijalnom pravdom. Vrijeme je da sve medalje prelijemo u koplja revolucije!

Izvor
(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.