Ovo može predstavljati pravu revoluciju i proljeće za našu diplomatiju -

Ovo može predstavljati pravu revoluciju i proljeće za našu diplomatiju

Ekstrapolirajući fenomen Novruza na balkanski prostor, moguće je zaključiti da Bosna i Hercegovina ima ograničene i još uvijek nedovoljno iskorištene odnose s prostorom zemalja Novruza, iako postoje brojne zajedničke karakteristike zemalja Zapadnog Balkana i Srednje Azije. Ako se izuzmu veze s Turskom, Iranom, Pakistanom, Azerbejdžanom i Kazahstanom, BiH nema značajniju interakciju sa zemljama ove strateški značajne regije, u kojoj se danas odvija ozbiljna utakmica, neki je nazivaju new great game (nova velika igra), za kontrolu svijeta, prva se odvijala između carske Rusije i Britanskog Carstva u 19. stoljeću.

Ovo može predstavljati pravu revoluciju i proljeće za našu diplomatiju- Diplomatija je najvažnije područje međunarodnih odnosa i njen uspjeh ili krah određuje sudbinu rata i mira. Iz tog razloga, uspješne zemlje koriste sve raspoložive resurse (kulturne, naučne, ekonomske, sportske, religijske i druge prednosti) za promociju diplomatije i u cilju jačanja vlastitog položaja u anarhičnom međunarodnom sistemu.

Pod anarhičnim sistemom, naravno, ne mislimo na haos u kolokvijalnoj upotrebi, već podrazumijevamo pristup koji koristi vodeći teoretičar međunarodnih odnosa Hedley Bull u svom seminalnom radu Anarchical Society (Anarhično društvo), u kojem međunarodni sistem opisuje kao globalni politički prostor koji karakterizira odsustvo hijerarhijskog uređenja, budući da, po međunarodnom pravu, svaka je država članica Ujedinjenih nacija ravnopravna, bez obzira na veličinu, vojnu, ekonomsku ili tehnološku nadmoć.

Kulturna je diplomatija stoga značajan segment i instrument pomoću kojeg se kultura jedne države ili nacije predstavlja vanjskom svijetu, a jedinstvene kulturne zajedničke karakteristike nekih država, npr. Balkana, promiču na bilateralnom i multilateralnom planu kao prednost u zaštiti nacionalnih interesa i izgradnji pozitivnog imidža o sebi u svijetu. Utjecaj kulture u domenu vanjske politike takav je da se u sadašnjem dobu o kulturi sve više govori kao o mehkoj sili (soft power) u vanjskoj politici. Neki je nazivaju kulturnom diplomatijom. To podrazumijeva korištenje kulturnih alata i mehanizama za uvođenje i transfer kulture i civilizacije jedne zemlje u svijest građana i političkih planera druge zemlje. To podrazumijeva legitimno korištenje utjecaja na jačanje položaja vlastite zemlje. Naravno, u novije vrijeme, sve se više govori i o tzv. malignom utjecaju, što podrazumijeva nedozvoljene načine i subverzivne i protuzakonite metode neke države da se politika ciljane zemlje usmjeri u željenom pravcu.

Korištenje malignog utjecaja danas uglavnom se pripisuje zemljama koje su u antagonističkom i rivalskom odnosu prema dominantnom globalnom poretku kojim dominiraju Sjedinjene Američke Države, posebno Rusiji, Kini, Iranu i nekim drugim zemljama. Naravno, historijske činjenice zapravo potvrđuju da su dominantne zapadne sile, SAD, Velika Britanija i Francuska, korištenje metoda malignog utjecaja za provođenje svoje politike kroz povijest dovele do perfekcije, ali zbog disproporcijalne moći u odnosu na druge aktere i moći mehke, ali i tvrde (vojne) sile, to uspijevaju prikazati kao nužnost ili pripisati greškama prethodnih administracija.

Promoviranje nacionalnih interesa upotrebom kulturne diplomatije ne može i sigurno neće zamijeniti značaj drugih, važnijih, političkih, ekonomskih i vojnih instrumenata u diplomatskim odnosima, ali ih svakako može nadopuniti i osnažiti. Narodna Republika Kina, u novije vrijeme, pored agresivnijih metoda u protežiranju svojih diplomatskih ciljeva, koje kritičari na zapadu nazivaju wolf diplomacy (vučijom diplomatijom), također sve više koristi kulturnu diplomatiju posredstvom osnivanja Konfučijskog instituta za promoviranje mandarinskog jezika i kineske kulture, a sve su češća i obilježavanja Kineske nove godine, čak i u zemljama gdje kineska kultura do tada nije bila uvriježena, npr. na Balkanu ili u Africi. Naravno, ove metode kulturne diplomatije i širenja utjecaja i snaženja veza sa zemljama domaćinima već više decenija koriste utjecajnije zemlje Zapada, SAD putem Agencije za pomoć USAID i kulturnih centara, Velika Britanija posredstvom British Councila, Njemačka putem Goethe Instituta, a Republika Turska korištenjem različitih legitimnih instrumenata kulturne diplomatije, npr. osnivanjem Instituta “Yunus Emre”, ali i niza drugih instrumenata mehke moći koji posebno karakteriziraju period od dolaska na vlast popularne demokratije u Turskoj pobjedom Partije pravde i razvoja (AK Parti).

Jedan od fascinantnih kulturnih događaja koji sve više poprima globalni značaj svakako jeste Novruz, općeprihvaćen kao Perzijska nova godina, ali koji ima daleko šire značenje i geografski utjecaj od područja koje danas podrazumijeva Perziju ili modernog nasljednika drevne Perzije, današnji Iran. Štaviše, Novruz je kulturno-historijski događaj koji transcendira etničku, nacionalnu, sektašku, ideološku, političku ili, pak, usko omeđenu geografsku dimenziju, s dubokim korijenima u drevnoj povijesti od nekoliko hiljada godina u iranskoj civilizaciji. Posljednjih godina proslava Novruza postaje globalno popularna, a prepoznali su je i neki evropski gradovi. Da bi se mogao razumjeti i valorizirati značaj Novruza i njegova potentna kulturološka dimenzija bitna za međunarodne odnose i njegova raširenost među različitim narodima i u različitim država evroazijskog prostora, neophodno je primijetiti njegov geografski opseg. U popularnim kulturama Novruz se obilježava već više od 3.000 godina, u dijelovima Balkana (ne i Zapadnom Balkanu), u slivu Crnog mora, na Kavkazu, u Srednjoj Aziji, na Bliskom istoku, posebno među kurdskim stanovništvom, ali i u drugim regijama, npr. u Pakistanu, dijelovima Indije gdje ovaj kulturni događaj posebno obilježavaju pripadnici etničke manjine Parsi, nekadašnji imigranti iz Perzije, inače izuzetno ekonomski utjecajna etnička skupina u Indiji. Novruz kao narodna, sekularistička, inkluzivna, a kritičari bi rekli heretička tradicija, promovira vrijednosti mira, solidarnosti i komšijskih odnosa među generacijama i unutar porodica i naroda i može se iskoristiti kao platforma za jačanje multikulturalizma i širenja dobrosusjedskih odnosa. Bosna i Bošnjaci sigurno su sljednici i baštinici vrijednosti Novruza.

Novruzom, koji koincidira s 21. martom, početkom proljeća, obilježava se početak nove godine i početak proljeća na širokom geografskom području koje obuhvata Iran, Azerbejdžan, Afganistan, Indiju, Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan, Pakistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Tursku. Novruz obilježava oko 300 miliona ljudi, a Ujedinjene nacije ovaj su datum proglasile međunarodnim danom.

Novruz stoga posjeduje odlične okvire za povezivanje i konvergenciju nacija i država koje čine jezgro Evroazije. Važno je napomenuti, posebno zbog kritičara Novruza, da u njegovim ritualima nema primjera politeizma, idolopoklonstva, nebožanskih i neljudskih rituala i negativnih stavova. Rituali Novruza, od kojih se neki održavaju uoči Novruza, neki za dana Novruza, a drugi na kraju Novruza, održavaju se među širokim spektrom različitih ljudi, imaju posebnu veličinu i značenje. S obzirom na moć transcendiranja etničkih, vjerskih, sektaških, političkih i ideoloških osobenosti, Novruz ima sposobnost okupljanja različitih nacija, država, regija i političkih prostora.

Stoga, uzimajući u obzir važnost i centralnu kulturnu ulogu Novruza, ovaj bi se fenomen mogao iskoristiti kao osnova za primjenu kulturne diplomatije i kao potentnu snagu za ostvarivanje šireg regionalnog povezivanja zemalja Balkana, posebno sa zemljama srednje Azije te za jačanje ekonomskih, trgovinskih i turističkih veza Balkana sa zemljama Novruza u širem kontekstu. Eksploatirajući, u pozitivnom smislu naravno, duhovne vrijednosti Novruza, moguće je osnažiti i kulturno-civilizacijsku konvergenciju na širem međunarodnom planu i diskurs sukoba civilizacija i paradigmu balkanizacije koja se koristi u negativnoj konotaciji, zamijeniti pozitivnom paradigmom i iskoristiti kao kulturno-politički faktor za jačanje i praktičnu primjenu interkulturalnog diskursa i kulturne diplomatije u pravcu regionalne konvergencije i zbližavanja.

Kao što se na Zapadu koriste primjeri rituala, uključujući i vjerske procesije i karnevale i festival, čiji je smisao zbližavanje kultura, tako i Novruz može igrati takvu ulogu. Na mikroplanu, u Bosni se već duže vrijeme održavaju manifestacije koje simboliziraju kult komšiluka, kao i narodne vjerske manifestacije kao što je Ajvatovica, koju simbolizira odanost vrhunaravnoj moći, ali i kapacitetu ljudske vjere i snage duha u sučeljavanju s izazovima života. Obilježavanjem Novruza, prema kojem Ujedinjene nacije pokazuju poseban značaj dodijelivši mu visok status kao centralnom kulturološkom regionalnom ritualu, postiže se regionalno zbližavanje, ali njegovi resursi još uvijek nisu do kraja iskorišteni, a mogli bi doprinijeti izgradnji svjetskog mira, a posebno regionalne konvergencije.našu diplomatiju

Štaviše, korištenjem diplomatije Novruza kao poluge u vanjskoj politici i odnosima između zemalja regije mogli bi se postići brojni ciljevi, poput razumijevanja, mira, jačanja trgovine, sigurnosti, ekonomskog prosperiteta i dr. Kulturnu saradnju i utjecaj zemalja Novruza u Centralnoj Aziji, Kavkazu i Zapadnoj Aziji potrebno je proširiti korištenjem potencijala kulturne i Novruz diplomatije. S druge strane, pored širenja kulturne konvergencije, moguće je povećati političku i ekonomsku saradnju zemalja u regiji upotrebom ove vrste kulturne diplomatije u regionalnoj vanjskoj politici.

Države koje učestvuju u proslavi Novruza mogle bi povećati svoj utjecaj i komunikaciju u svijetu, a povećavanjem stepena konvergencije između zemalja regije moguće je ublažiti tenzije i smanjiti jaz koji proizvodi forsiranje razlika i prepreka u njihovoj saradnji i proizvodnja divergentne politike u regiji koju proizvode snažni vanjski akteri koristeći oprobane metode divide at impera radi ostvarivanja svojih geopolitičkih i geostrateških ciljeva kojim pogoduje perpetualno dizanje tenzija na etničkoj, ideološkoj, vjerskoj i sektaškoj razini. Pored faktora konvergencije između nacija i kultura, Novruz se također može iskoristiti kao faktor za jačanje regionalne saradnje, razumijevanja i kulturnih veza u cilju snaženja mira, sigurnosti, trgovine i ekonomskog prosperiteta. našu diplomatiju

Ekstrapolirajući fenomen Novruza na balkanski prostor, moguće je zaključiti da Bosna i Hercegovina ima ograničene i još uvijek nedovoljno iskorištene odnose s prostorom zemalja Novruza, iako postoje brojne zajedničke karakteristike zemalja Zapadnog Balkana i Srednje Azije. Ako se izuzmu veze s Turskom, Iranom, Pakistanom, Azerbejdžanom i Kazahstanom, BiH nema značajniju interakciju sa zemljama ove strateški značajne regije, u kojoj se danas odvija ozbiljna utakmica, neki je nazivaju new great game (nova velika igra), za kontrolu svijeta, prva se odvijala između carske Rusije i Britanskog Carstva u 19. stoljeću.

Prema teoriji oca geopolitike i geostrategije Halforda Mackindera, čija je teorija Heartlanda utjecala na stvaranje američke strateške politike tokom razdoblja hladnog rata, a koja je nastavila da živi i danas i koja je evidentna u primjeni kineske inicijative Pojas i put, ona sila koja kontrolira evroazijski prostor ima šansu da uspostavi globalnu dominaciju. Mackinder je postulirao da će svjetski poredak uspostavljen u Versaillesu propasti ako se ne povede računa o tome ko kontrolira kopno i more. našu diplomatiju

Njegova studija Demokratski ideali i stvarnost, nažalost, tada je bila ignorirana, a njegova upozorenja odbačena. Teorija postulira da ona sila koja vlada Istočnom Evropom dominira i Heartlandom, onaj ko vlada Heartlandom gospodari svjetskim otokom, a ko vlada svjetskim otokom dominira i svijetom. našu diplomatiju

Zbog toga je Mackinder predlagao tampon zonu istočnoevropskih država između Njemačke i Rusije. Teorija Heartlanda zapela je za oko drugom geografu, Karlu Haushoferu, koji ju je iz Mackinderovog upozorenja kreatorima Versaillesa pretvorio u strategiju. Haushoferov je zagovarao ideju da bi njegova poražena i ponižena zemlja Njemačka mogla formirati savez Berlina, Moskve i Tokija i time spriječiti britansku globalnu dominaciju. Teorija je zaintrigirala Haushoferovog učenika Rudolfa Hessa, kojeg je poučavao u zatvoru, gdje je boravio zbog pokušaja puča 1923.

Neki historičari tvrde da su geopolitičke ideje koje su bile u središtu Hitlerove politike “ukradene iz intelektualnog arsenala britanskog imperijalizma” – drugim riječima, od Mackindera. Nakon strahota Drugog svjetskog rata, njegove ideje dolaze u središte globalne politike i imale su fascinantnu ulogu u međunarodnim odnosima, a usavršio ih je Zbigniew Brzezinski, najveći američki strateg novog doba. Mackinderove ideje ponovno su u modi. Mackinderova teorija ključna je za oblikovanje strateškog razmišljanja o rivalstvu velikih sila, tvrdi profesor Charles Kupchan, specijalni pomoćnik bivšeg predsjednika Obame u Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a. Mackinder je isticao značaj kontrole evroazijskog Heartlanda i teritorija Srednje Azije. našu diplomatiju

Za kontrolu ovog područja danas se nadmeću Rusija i Kina, te u manjoj mjeri SAD, ali i druge regionalne sile poput Indije, Irana i Turske. Područje azijskog središta i njegove periferije upravo se poklapa s teritorijem zemalja Novruza, a bitno je kao tranzitna ruta ka Evropi na stazama nekadašnjeg Puta svile, kao izvor mineralnog i energetskog bogatstva i kao čvorište trgovinskih puteva između Dalekog istoka i bogatog evropskog tržišta. našu diplomatiju

Stoga se fenomen Novruza, makar to bilo i samo u kulturološkom smislu, nipošto ne smije diplomatski zanemariti, na isti način kako se zanemaruju sveobuhvatnije veze s Rusijom, u kojoj živi preko 30 miliona muslimana, prepuštajući diplomatske odnose paradiplomatiji reducirajući je na parcijalne veze nekih etničkih grupa, utemeljenih na pravoslavlju, pritom zaboravljajući na transcendentnu civilizacijsku vezu koja nadilazi parcijalne religijske ili sektaške tendencije, a koju upravo karakterizira fenomen Novruza i 300 miliona ljudi koji ga obilježavaju. našu diplomatiju

Izvor

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.