Odnosi Irana i muslimanske braće u prvim godinama - Balkan Times

Odnosi Irana i muslimanske braće u prvim godinama

1947 na Univerzitetu Al-Azhar osnovana je institucija nazvana Jama’at al-taqrib između islamskih sekti. Njeni prvi i glavni utemeljitelji, pored nekih šejhova al-Rahra su bili šejh allame Mohammad Qomi i šejh Hassan al-Banna.

Odnosi Irana i muslimanske braće u prvim godinama- Pokret ‘Muslimanska braća’ u savremenom dobu zbog nekih radikalnih tendencija se generalno razlikuje u odnosu na prve decenije njihovog formiranja.

Saeid Abedpour

U prvim godinama djelovanja ‘Muslimanska braća’ su bila više kulturno-civilizacijski i religijski pokret na Bliskom Istoku i Sjeveru Afrike. Njihov cilj je bio oživljavanje islamskoga naslijeđa i formiranje jednog intelektualnog toka, a manje su naginjali ka oružanim i nasilnim metodama. Išli su za tim da djeluju na političke lidere i nisu se željeli uplitati u politička pitanja. Od tih prvih godina, odnosno od početka nastajanja ‘Braće’, uspostavljena je relacija između Irana i ove organizacije. Ova relacija vuče duboke povijesne aspekte i datira od četrdesetih godina prošloga stoljeća.

1947 na Univerzitetu Al-Azhar osnovana je institucija nazvana Jama’at al-taqrib između islamskih sekti. Njeni prvi i glavni utemeljitelji, pored nekih šejhova al-Rahra su bili šejh allame Mohammad Qomi i šejh Hassan al-Banna.

Šejh Omar Telesmani, jedan od ranih vođa ‘Bratstva’, kaže o odnosima pokreta s Iranom: „Četrdesetih godina 20. stoljeća, imam Mohammad Taqi Qomi, jedan od vođa muslimana, nekoliko je puta posjetio ‘Muslimansku braću’ u al-Markaz al-Am, i više puta razgovarao s imamom Hasanom al-Banna o ideji zbližavanja između šest islamskih mezheba.“

Salem al-Behnsawi, jedan od ličnosti ‘Muslimanske braće’ u svojoj knjizi Al-Sunnah al-Muftiri piše:

„Od samih početaka osnivanja Organizacije zbližavanja među mezhebima, dva lidera, imam Hasan Benna i šejh Mohammad Taqi Qomi, su imali istaknutu ulogu u njenom osnutku. Između ‘Bratstva’ i ši’ita postojala je kontinuirana saradnja. Ta je saradnja dovela do posjete Nawaba Safavida Kairu 1954.“

tokom hadža došlo je do susreta između ajatollaha Khashanija i šejha Hasana al-Banna. Tokom razgovora dvojice vjerskih vođa dogovoreno je održavanje međunarodne konferencije o uspostavljanju islamskoga jedinstva, u Kairu ili Teheranu. U izjavi koju je dao ajetollah Kashani, sastanak je predočen kao produbljivanje odnosa između Irana i ‘Bratstva’. Međutim, atentatom na Hasana al-Bannu nakon povratka s hadža, tema konferencije je odbačena.
Abdulmuttalib al-Jabri, jedna od istaknutih ličnosti ‘Muslimanske braće’ i učenik šejha Hasan al-Banne, u svojoj knjizi ‘Zašto je ubijen Hasan al-Banna?’ citira Roberta Jacksona: „Da je život Hasan al-Banne potrajao duže postojala je mogućnost da dođe do idejnog jedinstva između njega i ajetollaha Kashanija, vođe iranskih muslimana čime bi se uklonile razlike između ši’ita i sunita. I to bi bio veliki doprinos u korist islamskih zemalja. Stječe se dojam da su njihovi razgovori stigli do veoma osjetljivih tačaka i principijelnog međusobnog razumijevanja.“

Nawab Safavi, vođa Fedaiyin-e eslam, imao je vrlo bliske odnose s vođama pokreta egipatskog ‘Muslimanskog bratstva’ i poduzeo je velike korake u razvoju odnosa između dva pokreta. S tim u vezi Omar Telesmani kaže: „Od formiranja Udruženja za zbližavanje religija uspostavljena je dobra saradnja između Hasana al-Bane i Mohammada Taqija Qomija.“ Saradnja između ‘Bratstva’ i ši’ita je kontinuirano bila u usponu. To je bio tazlog da je Nawab Safavi, vođa Fedaiyin-e eslam, 1954. posjetio Kairo. Nawab Safavi se sa Omarom Telesmanijem susreo u stanu prof. Saida Ramazana. Omar Telesmani našao je Nawaba u stanju gorljivosti i islamskog epa i zanosa.

Ishaq Musa Hosseini, autor knjige o ‘Muslimanskoj braći’, nakon što govori o pristupanju ‘Muslimanskoj braći’ nekih iranskih studenata koji su boravili u Egiptu, piše: „Poznato je da je veliki broj iračkih ši’ita pristupio redovima ‘Muslimanske braće’ u ovoj zemlji. Tokom posjete Nawaba Safavija Egiptu i susreta sa dr. Mostafom Saba’ijem, generalnim sekretarom ‘Muslimanske braće’, neki ši’itski studenti pridružuju se nacionalističkim i sekularnim pokretima. Tada je Nawab Safavi sa minbera jedne od džamija u kojoj se nalazio veliki broj ši’ita i sunita kazao: ‘Ako neko hoće da bude istinski sljedbenik džaferijskog mezheba treba stupiti u redove ‘Muslimanske braće’“. Irana i muslimanske braće

Rashid al-Ghannouchi smatra da je pokret Fedayi, Nawaba Safavija, produžetak misli ‘Muslimanske braće’. U Iranu su 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća brojni učenjaci vjerskih škola u Qomu i Mešhedu prevodili i objavljivali djela ‘Bratstva’ u Iranu. Prijevod knjige Seyyeda Qotba je 50-ih i 60-ih godina je bio veoma raširen u Qomu i Mešhedu, a ideje ‘Bratstva’ su utjecale na druge vjerske i političke ideje. Irana i muslimanske braće

Pobjedom islamske revolucije ojačale su veze između Irana i ‘Bratstva’. ‘Muslimanska braća’ u Egiptu su počela promovirati islamsku revoluciju. Za njih je imam Homeini (r.a.) bio ponos islama i muslimana. Rashid Ghannouchi napisao je u članku: „Iako su ši’iti temelj idejnog pokreta Irana, ovaj je pokret povezan s bezgraničnim morem uzdignuća islamskoga svijeta. Cilj ovoga pokreta je buđenje i ustanci diljem islamskoga svijeta i njihovo postavljanje na ono mjesto koje im i pripada.“ ‘Bratstvo je o iranskoj revoluciji govorilo kao o islamskoj alternativi. Fathi Abdul-Aziz, jedan od vođa ‘Bratstva’ je kazao: „Revolucija imama Homeinija nije revolucija jedne islamske sekte protiv druge već je centar prenošenja zajedničkih vrijednosti i uvjerenja koja sve muslimane pozivaju na jedinstvo. U prve dvije godine revolucije imam Homeini bio je najomiljenija ličnost u Egiptu.“ Ali početak vojne invazije Sadama Hosseina na Iran izazvao je napetosti između ši’ita i sunita. Sadam Hossein da bi opravdao svoju agresiju poticao je razlike između Arapa i Irana, ši’ita i sunita, a sve je to promijenilo prirodu empatije i saradnje između Irana i ‘Bratstva’. I ova saradnja i usaglašenost se pretvorila u takmičenje između Irana i ‘Bratstva’ oko liderstva u Islamskome svijetu, a sve se okončalo velikim razlikama među njima u razumijevanju pojma vlasti i šeri’ata. Irana i muslimanske braće

Izvor

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes) Irana i muslimanske

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.