Nesigurnost u Evropi, rezultat pogrešne američke politike na Bliskom istoku - Balkan Times

Nesigurnost u Evropi, rezultat pogrešne američke politike na Bliskom istoku

Događaji koji su se desili u Afganistanu pokazuju brzu i zagonetnu dominaciju talibana u toj zemlji, koja ne samo da može ugroziti sigurnost zemalja Bliskog istoka, već i uzrokovati veće raseljavanje i migracije potlačenog naroda Afganistana.

Hafiz Hisamovic

  • Afganistan i poraz avanturističke politike 

Događaji koji su se desili u Afganistanu pokazuju brzu i zagonetnu dominaciju talibana u toj zemlji, koja ne samo da može ugroziti sigurnost zemalja Bliskog istoka, već i uzrokovati veće raseljavanje i migracije potlačenog naroda Afganistana.

Zašto su afganistanska vojska, snage sigurnosti i vlada, nakon 20 godina okupacije SAD -a i NATO -a i trošenja stotina milijardi dolara, za manje od dvije sedmice nakon objave definitivnog povlačenja SAD -a i NATO -a pali u ruke talibanskih pobunjenika, priča je koja neće još dugo ostati skrivena od očiju afganistanskog naroda i ostatka svijeta.

Sigurnosna i politička situacija u Afganistanu, zasjenjena invazijom talibana i brzom okupacijom raznih pokrajina te zemlje, navela je dio njenih stanovnika da napuste svoje domove i ognjišta, te krenu u izbjeglištvo i napuste Afganistan. U ovoj situaciji mnoge evropske zemlje također razmatraju uklanjanje pravnih prepreka za deportaciju afganistanskih izbjeglica sa Zelenog kontinenta.

Zbog ratnih uvjeta i vojnih sukoba u Afganistanu, vlada te zemlje je prošlog mjeseca pozvala Evropsku uniju da privremeno obustavi deportaciju afganistanskih izbjeglica i njihovo vraćanje u Afganistan naredna tri mjeseca. Taj zahtjev afganistanskih zvaničnika Evropskoj komisiji stigao je nakon što je u augustu šest zemalja, Njemačka, Belgija, Danska, Grčka, Nizozemska i Austrija u zajedničkom pismu Evropskoj komisiji zatražilo obustavu deportacije afganistanskih izbjeglica iz Evrope.

Snažni porast ilegalnog useljavanja u EU 2021.
Agencija Evropske unije za zaštitu vanjskih granica (Frantex) izvijestila je o značajnom porastu broja ilegalnih imigranata u EU tokom tekuće, 2021. godine.

Frantex je priznao da je u prvih sedam mjeseci ove godine registrirano više od 82.000 ilegalnih prelazaka granice, što je povećanje od 59% u odnosu na prošlu godinu.

Iako se u 2020. ilegalni prelazak granica EU smanjio za 13% u odnosu na prethodne godine zbog pandemije Covida-19, što je najniži nivo ilegalnog prelaska granica od 2013. godine, s početkom razvoja novih dešavanja u Afganistanu posljednjih mjeseci ovaj trend se povećao.

Zapadni Balkan jedan je od najvažnijih pravaca za ulazak migranata iz Sirije i Afganistana u Evropsku uniju, a koji se posljednjih mjeseci povećao za 90%.

Ilegalno migriranje u Evropu pojačalo se nakon avanturističke politike SAD-a i Zapada u zemljama poput Sirije, Iraka i Afganistana. S početkom građanskog rata u Afganistanu zbog povlačenja američkih i NATO snaga, te ponovne okupacije zemlje od strane talibana, broj migranata iz Afganistana u zemlje EU ponovno se povećao.

Prema podacima Eurostata, 2020. godine oko 11% od blizu 420.000 tražitelja azila u Evropskoj uniji bili su Afganistanci. Afganistan je na drugom mjestu nakon Sirije, iz koje je 15,2 posto tražitelja azila u Evropi, s 44.000 izbjeglica.

Treba naglasiti da veliki dio Afganistanaca koji traže azil u Evropi čine pojedinci koji su tokom 20-godišnje okupacije zemlje od strane NATO-a i Sjedinjenih Država bili angažirani kao lokalne snage i prevodioci američkih trupa u Afganistanu, te su nakon povlačenja SAD-a i drugih članica NATO-a iz Afganistana izloženi prijetnji talibana i život im je ugrožen.

U svakom slučaju, ono što se dogodilo u Afganistanu pokazuje brzu i zagonetnu dominaciju talibana u toj zemlji, koja je posljedica nemara i neprincipijelne politike Sjedinjenih Država i Sjevernoatlantskog pakta (NATO) nakon 20 godina okupacije Afganistana. U međuvremenu, pogrešna politika Sjedinjenih Država u igri sa sudbinom Afganistanaca u Afganistanu i izvan njega uzrokovala je nesigurnost na granicama civilizirane Evrope, branitelja ljudskih prava.

  • Merkel: Odlazak iz Afganistana, posljedica američke „unutrašnje politike“

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je suočena s pritiskom medija te zemlje da zaštiti živote novinara i reportera sa sjedištem u Afganistanu, izjavila je da je razlog povlačenja stranih trupa iz Afganistana američka unutarnja politika.

Ova njemačka zvaničnica je na sastanku Kršćansko-demokratske stranke i Kršćansko-socijalne unije (CSU), naglašavajući utjecaj američke unutarnje politike na povlačenje zapadnih trupa iz Afganistana, izjavila da je odluka Sjevernoatlantskog saveza (NATO) o povlačenju svojih trupa iz Afganistana nakon dva desetljeća njhovog prisustva “konačno donesena od strane Amerikanaca” i da su, u određenoj mjeri, “domaći politički razlozi” utjecali na nju.

Njemačke informativne i medijske agencije, poput Der Spiegela, DPA -a i Frankfurter Allgemeinea su u otvorenom pismu njemačkom ministru vanjskih poslova Heiku Maasu i kancelarki Merkel izrazili zabrinutost za živote afganistanskih novinara koji rade u njemačkim medijima, te zatražili od visokih dužnosnika da, omogućavajući izdavanje viza za hitne slučajeve, pomognu lokalnim novinarima da pobjegnu iz Afganistana.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres je na hitnom sastanku Vijeća sigurnosti rekao: “Međunarodna zajednica mora se ujediniti kako bi osigurala da se Afganistan više ne koristi kao baza i sigurno utočište za terorističke organizacije”.

Guterres je također pozvao zemlje širom svijeta da budu spremne prihvatiti afganistanske izbjeglice, s obzirom na situaciju u Afganistanu nakon što su talibani preuzeli kontrolu.

  • Prijem afganistanskih izbjeglica od strane Albanije i Kosova na zahtjev SAD -a

Nevezano za činjenicu da je zapadni Balkan jedan od najvažnijih pravaca ulaska ilegalnih imigranata iz Sirije i Afganistana u Evropsku uniju, pogrešna američka politika otvorila je put za ulazak više afganistanskih izbjeglica u  Zapadnoj Evropi. Nakon zahtjeva SAD -a Albaniji i Kosovu da prihvate i smjeste afganistanske izbjeglice, te dvije zemlje su odgovorile pozitivno. Dvije zemlje su se složile sa zahtjevom, bez obzira na posljedice i sigurnosne, ekonomske, pa čak i političke probleme koje bi to moglo imati po balkanske zemlje.

Albanski premijer je rekao: Američka vlada, kojom predsjedava Joe Biden, zatražila je od Albanije da prihvati afganistanske izbjeglice koji su u posljednjoj fazi dobivanja vize za imigraciju u Sjedinjene Države. On je na svojoj Facebook stranici napisao: “Nećemo odbiti ovaj zahtjev, jer je to od nas zatražio naš najveći saveznik, i mi Albanci trebamo tako postupiti u ovakvim situacijama”.

Predsjednik Kosova također je pozitivno odgovorio na zahtjev američke vlade za prijem afganistanskih izbjeglica, te izjavio: “Bez odlaganja prihvaćamo. Objavljujem svoju želju za pružanje humanitarnih usluga.“

Iskustvo posljednjih godina je pokazalo da su izbjeglice i raseljene osobe poslane u evropske zemlje kao posljedica ratova SAD -a na Bliskom istoku uzrokovale krizu sigurnosnih, ekonomskih i kulturnih dimenzija, a američka politika prihvaćanja izbjeglica od strane Albanije i Kosova na kraju će dovesti do nesigurnosti u evropskim zemljama, jer su mnoge istočnoevropske zemlje, poput Albanije, Kosova, Bosne i Hercegovine i Hrvatske tranzitne zemlje za migrante koji namjeravaju da uđu u zemlje EU i Skandinavije.

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.