Balkan Times

Naučni skup o memorijalizaciji genocida u BiH: Zaborav može imati pogubne posljedice po društvo

Naučni skup o memorijalizaciji genocida u BiH: Zaborav može imati pogubne posljedice po društvo- U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici održan naučni skup “Izazovi memorijalizacije genocida u Bosni i Hercegovini“.

Skup je održan u organizaciji Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, Instituta za društvena i religijska istraživanja u Tuzli i Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u BiH, a tokom njegovog trajanja deset eminentnih stručnjaka iz naše zemlje predstavilo je radove o temi memorijalizacije genocida u BiH.

Cilj ovog naučnog skupa je bio da se napravi pregled bh. iskustva u memorijalizaciji genocida i da se identificiraju izazovi s kojima se naše društvo po tom pitanju suočava.

Uvodna obraćanja održali su direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka dr. Ferid Dautović i direktor Uprave za nauku i obrazovanja Rijaseta Islamske zajednice u BiH prof.dr. Dževad Hodžić, koji se skupu obratio kao izaslanik reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića.

Direktor Dautović je ovom prilikom pojasnio kako je memorijalizacija proces unutrašnje potrebe da se poštuju žrtve koje su patile i poginule tokom određenog konflikta.

– Drugim riječima, memorijalizacija je institucionalni okvir sjećanja, pamćenja. Ona može promovirati društveni oporavak nakon završetka konflikta ili iskristalizirati osjećaje za žrtvu, nepravdu i diskriminaciju – kazao je Dautović.

Također je naglasio važnost sjećanja kao mehanizma sprečavanja ponavljanja zločina i stradanja.

– Pionir u obilježavanju zločina i memorijalizaciji genocida je bila Islamska zajednica u saradnji sa porodicama žrtava. To je naprosto tako i zbog njenog poslanja i zbog njene misije – rekao je Dautović, podsjećajući da se ne smije zaboravljati, jer “zaborav može imati pogubne posljedice po društvo”.

Direktor Uprave za nauku i obrazovanje profesor Hodžić poručio je da će Kabinet reisu-i-uleme ozbilljno i sa velikom pažnjom analizirati nalaze i smjernice sa današnjeg naučnog skupa.

Dodao je i to da je reisu-l-ulema Kavazović poručio da će Islamska zajednica uvijek i na svaki način i dalje podržavati ukupna naučna, pravna, politička i sva druga nastojanja da se dođe do pune istine o dešavanjima u proteklom ratu i agresiji na BiH, jer samo iskreno, objektivno i potpuno suočavanje s prošlošću može biti temelj za budućnost, opstanak i uspostavu pravednog mira.

– Za Islamsku zajednicu je od presudne važnosti očuvanje i memoriziranje istine o dešavanjima tokom agresije na BiH – kazao je profesor Hodžić i naglasio da proučavanje genocida nad Bošnjacima mora biti zajednička i trajna zadaća obrazovne zajednice, akademske zajednice, instituta, civilnog društva, vladinih institucija i bh. društva u cjelini i međunarodne zajednice u cjelini, jer postoje snage koje pokušavaju negirati genocid.

Šef Odjela za visoko obrazovanje Uprave za nauku i obrazovanje dr. Ekrem Tucaković na otvaranju skupa je ocijenio da je svijet nakon velikih zločina u 20. stoljeću shvatio da se sjećanjem i pamćenjem može sprečavati ponavljanje tih stravičnih događaja.

– Smatramo da sjećanje na genocid i žrtve treba da bude na razini nove memorijske paradigme, odnosno sjećanje za budućnost, kako bi na taj način kroz sjećanja i pamćenja sprečavali nastanak novih ideologija i istrebljivačkih pokreta te osiguravali da kao društvo i zajednica živimo u miru i sigurnosti -istakao je Tucaković.

“Teologija genocida”, “Mogućnosti i ograničenja IZ u sjećanju na šehide: Iskustva i perspektive Podrinja”, “Šehidi doline Sane od ignoriranja i zaborava do društveno prepoznatljivog sjećanja i centralnog šehidskog kompleksa” i “Kultura sjećanja u obrazovnim ustanovama Islamske zajednice BiH – Stanje i perspektive” neke su od tema koje su danas predstavljene.

Također, bilo je riječi o genocidu o udžbenicima u RS i u hrvatskom nastvnom planu.

Izlagači su predstavili i teme “(Re)generiranje prostora nakon genocida – Slučaj Podrinja), “Tragovi zločina: Historijski konteksti i važnost pisanja naše historije” i “Od Čurkina do Handkea: Negiranje genocida u Bosni i Hercegovini u savremenim kontekstima”.

Skup je održan uz pridržavanje važećih epidemioloških mjera, a izlaganja će biti dostupna u zborniku radova koji će biti izdat početkom naredne godine.

Ovo je druga konferencija koju Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka organizuje o temi memorijalizacije. Prva je imala međunarodni karakter i održana je 2015. godine na dvadesetu godišnjicu genocida u Srebrenici, kada je okupila svjetske i domaće stručnjake koji su pružili odgovore na temu kako se sjećati žrtava genocida.

Izvor

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

Exit mobile version