Međunarodni sud pravde i prava za Rohinje - Balkan Times

Međunarodni sud pravde i prava za Rohinje

Od povratka djelomične demokratije u Mijanmar 2010. godine ,Rohinje su meta progona,etničkog čišćenja i genocida.Trenutno oko milion Rohinja koje su pobjegle od nasilja vojske 2017. živi u izbjeglištvu oko Cox Bazara u Bangladešu.Još 600.000 raseljenih usred etničkog progona od 2012 do 2013. je zadržano u internim kampovima u državi Rakhine na milost i nemilost vojnih zapovijednika .Od 300-400.000 pripadnika ove zajednice je razbacano širom regije,od Indije do Tajlanda ,bez ikakvih prava jer im nijedna od ovih država ne da status izbjeglica.

Međunarodni sud pravde i prava za Rohinje – Od povratka djelomične demokratije u Mijanmar 2010. godine ,Rohinje su meta progona,etničkog čišćenja i genocida.Trenutno oko milion Rohinja koje su pobjegle od nasilja vojske 2017. živi u izbjeglištvu oko Cox Bazara u Bangladešu.Još 600.000 raseljenih usred etničkog progona od 2012 do 2013. je zadržano u internim kampovima u državi Rakhine na milost i nemilost vojnih zapovijednika .Od 300-400.000 pripadnika ove zajednice je razbacano širom regije,od Indije do Tajlanda ,bez ikakvih prava jer im nijedna od ovih država ne da status izbjeglica.

Mijanmar je optužen za genocid na Međunarodnom sudu pravde, gdje je bivša čelnica Aung San Su Kyi nastojala odbraniti i opravdati poteze vojske te je izbjegavala spominjanje riječi “Rohinja”. Čak i prije vojnog udara 2021., MSP je bio dovoljno zabrinut za sudbinu Rohinja ,koje su još uvijek u Mijanmaru, da je naredio vladi da pokaže kako će zaštititi ovu „ekstremno ranjivu“ zajednicu od rizika daljeg nasilja. Puč je efektivno spriječio dalji napredak u MSP-u iako saslušanja nisu obustavljena.

Američka politika prema Mijanmaru promijenila se od 2010. U početku je, zajedno sa EU, podržavala Suu Kyi i bila spremna da umanji značaj progona Rohinja u pokušaju da podrži navodni proces kretanja Mijanmara ka demokratiji. Godine 2018. State Department je počeo da istražuje događaje iz 2017. i to je dovelo do toga da je Trumpova administracija proglasila da je to bio čin etničkog čišćenja od strane vojske. Prošle sedmice, međutim, Bidenova administracija je po prvi put odlučila da ovo opiše kao čin genocida. Njegovi razlozi su možda uključivali pogoršanje odnosa sa Rusijom, ali i to što hunta očito nema interesa za obnovu demokratskih reformi.

Nuspojava je bila marginalizacija rukovodstva stare Nacionalne lige za demokratiju (koje je, u najmanju ruku, dijelilo predrasude vojske prema Rohinjama) koja se desila zahvaljujući pojavi nove sveobuhvatne opozicione grupacije koja pokušava ujediniti sve progonjene manjine u Mijanmaru. Vlada nacionalnog jedinstva otišla je toliko daleko da je MSP-u rekla da želi povući neke od prigovora Suu Kyi na optužbu za genocid.
Zastupničke grupe Rohinja naširoko su pozdravile promjenu stava SAD-a, pogotovo zato što dodaje dodatnu težinu tekućem slučaju a režim je, što nije nimalo iznenađujuće, odbacio opis stanja.

Ono što nije jasno su praktične implikacije. Iako SAD nisu punopravni potpisnici MSP-a, oni su usklađeni po većini pitanja (uključujući genocid), tako da je moguće da bi se mogli pridružiti trenutnom slučaju. Ovo bi svakako dodalo težinu dokazima koji se iznose, ali pravni proces je trenutno u zastoju jer hunta odbija da prisustvuje ili da se angažuje po tom pitanju. Jednako tako, to ne može dovesti do deklaracije Vijeća sigurnosti UN-a ali se čini vjerovatnim da će Vijeće raspravljati o tom pitanju i koristiti termin “genocid“.

Sve ovo, uključujući i angažman s Rohinja grupama, u najmanju ruku znači da je sada obnovljen fokus na događaje iz 2017-18. i položaj Rohinja (ovo bi zauzvrat moglo pomoći Bangladešu da pregovara o podršci dok se nosi s izbjeglicama).

Moguće je da deklaracija također označava čvrst odmak od prethodne politike zaštite Suu Kyi od kritika na osnovu toga da bi to moglo destabilizirati demokratski proces. Međutim, američka deklaracija je izričito okrivila vojsku za činjenje genocida iako su se prije toga slagali sa politikom vlade Suu Kyi.

Ipak, sada kada je Bidenova administracija donijela eksplicitnu odluku, SAD bi trebale iskoristiti punu snagu svog globalnog liderstva kako bi pravda bila zadovoljena i kako bi se kreatori genocida smatrali odgovornim. SAD bi također trebale preuzeti vodeću ulogu u isporuci reparacija Rohinjama i raditi sa svim saveznicima i partnerima — poput Udruženja naroda jugoistočne Azije, vlade nacionalnog jedinstva Mijanmara, UN-a i vlade Bangladeša — na razvoju plana za povratak Rohinja svojoj domovini.

Odluka o genocidu je veoma dobrodošla i odavno se čekalo na nju, ali to bi trebalo biti samo početak napora da se ovo nepravda prema Rohinjama ispravi .

Izvor

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.