Malo je vjerovatno da će Amerikanci biti procesuirani na - Balkan Times

Malo je vjerovatno da će Amerikanci biti procesuirani na ICC-u

Malo je vjerovatno da će Amerikanci biti procesuirani na ICC-u – Nade u produktivni radni odnos Međunarodnog krivičnog suda sa SAD-om ugasile su se pod Trumpovom administracijom.

Ivica Puljić

Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda je sporazum kojim je uspostavljen ICC. Usvojen je na konferenciji u Rimu 17. srpnja 1998. godine, a stupio je na snagu 1. srpnja 2002. godine. Do sada su 123 zemlje članice tog suda.

Članice nisu Sjedinjene Američke Države (predsjednik Bill Clinton je potpisao sporazum, ali on nikada nije ratificiran u Kongresu), Kina, Indija, Irak, Libija, Jemen, Katar i Izrael.

Početak priče

Na početku dugog rata u Afganistanu, 2003. godine, američka vojska i agenti CIA-e navodno su počinili ratne zločine u Bagramu i na takozvanim “crnim lokacijama” u istočnoj Europi. Godinu ranije osnovan je Međunarodni kazneni sud koji nije procesuirao američke zločine, jer su smatrali da će Sjedinjene Američke Države to učiniti. Međutim, američko pravosuđe nikada nije ozbiljno provelo istrage, a suđeno je samo nekolicini nižerangiranih vojnika. Oni koji su im zapovijedali nisu pozvani na odgovornost, a odgovornost se može protezati do Bijele kuće, CIA-e i vrha Pentagona.

Sjedinjene Američke Države nisu nikada ratificirale Rimski statut, koji je osnivački dokument ICC-a. To znači da taj sud ne može istraživati zločine koje su američki državljani počinili unutar Sjedinjenih Američke Država. Ali, prema međunarodnom pravu, kada američki državljani počine zločine u zemljama koje su potvrdile Rimski statut, kao što je Afganistan, mogu biti procesuirani. Nadležnost suda nad Amerikancima u slučaju Afganistan zasniva se na činjenici da su se ti zločini – u cjelini ili djelomično – dogodili u zemlji, koja je Rimski statut ratificirala u veljači 2003. godine.

Treba znati da je ICC osnovan kao sekundarni sud, što je ostavilo mogućnost da svaka država povede istrage i suđenja nad svojim državljanima – vojnicima i zapovjednicima odgovornim za ratne zločine. Samo u slučajevima kada domicilni sudovi ne pokrenu istragu stupa na scenu Međunarodni kazneni sud.

Takvu su istragu Sjedinjene Američke Države dugo pokušavale izbjeći i mogla se izbjeći. Ali, neuspjeh Sjedinjenih Američkih Država da u cjelosti istraži i procesuira navodne zločine kod kuće, zajedno s agresivnim napadima Trumpove administracije na sud, sada čini malo vjerojatnim da će Amerikanci biti procesuirani na ICC-u.

Nedostatak volje

Procesuiranje pripadnika američkih službi za djela u Afganistanu moglo se lako izbjeći. Kao prvo, Sjedinjene Američke Države su mogle započeti rat u Afganistanu u skladu s humanitarnim zakonom – izbjegavajući mučenja i nepotrebna ubijanja civila.

U vrijeme Obamine administracije zabranjeno je mučenje tijekom istrage zarobljenika.

Bez obzira na neuspjeh u privođenju pravde, onih koji su najodgovorniji, istragom kod kuće, nova istraga ICC-a još uvijek se mogla izbjeći. Povijest međunarodnog kaznenog pravosuđa, ICC-a i srodnih sudova poput Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) govori nam da su ti sudovi izbjegli voditi istrage protiv američkih državljana.

Tako je tužitelj ICC-a odbio istražiti američko i britansko ponašanje u Iraku nakon okončanja tog rata. Slično tome, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju odbio je istražiti potencijalne zločine NATO-a na Balkanu u kasnim 1990-im i početkom 2000-ih. Iako su u oba ova slučaja sudovi mogli koristiti tužiteljsku diskrecijsku odluku, američki državljani nikada nisu bili pod istragom. Najvjerojatni razlog za to je političke prirode.

Iako je ICC pravna institucija, njegovi dužnosnici moraju povremeno razmišljati i djelovati politički i strateški. Zakon sam ostavlja tužitelju značajnu diskrecijsku odluku da, na primjer, odluči koje slučajeve treba pokrenuti i koga provesti. Politička razmatranja, poput odnosa suda s ključnim državama, nesumnjivo se uklapaju u te odluke, čak i ako nisu javno iznesene. ICC ovisi o moćnim državama za financiranje, pomoć u istragama, uhićenje osumnjičenih i političku potporu Ujedinjenih naroda i drugdje.

Do danas nisu pokrenuli slučajeve protiv građana europskih zemalja koji pružaju glavninu njihove financijske potpore ili protiv SAD-a, koji ima neusporedivu sposobnost da pomogne sudu u prikupljanju dokaza poput satelitskih snimaka ili sličnih obavještajnih podataka. Ne zaboravimo da najmoćnije europske zemlje, kao i Sjedinjene Američke Države, imaju veliki uzjecaj na odluke Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Mnogi zagovornici međunarodnog kaznenog pravosuđa nisu sretni zbog ovisnosti suda o bogatim, moćnim državama i kritiziraju odluke tužitelja da su se pretežno usredotočili na slabije države u Africi.

Nema ljubavi, ali ima interesa

Dok su Sjedinjene Američke Države i ICC odavno imali problematičnu prošlost, sud je nastojao zadržati što produktivniji radni odnos sa Washingtonom. Taj je cilj bio razumljiv, s obzirom na viđenu američku suradnju s ICC-om. Još 2000. godine predsjednik Clinton potpisao je Rimski statut o osnivanju suda. Tijekom prvog mandata predsjednika Busha, Sjedinjene Američke Države su jasno rekle da se neće službeno pridružiti sudu i aktivno su pokušavale potkopati njegov rad vršeći pritisak na druge zemlje da potpišu sporazume sa Sjedinjenim Američkim Državama koji im zabranjuju provođenje istraga ili kaznenog postupa protiv Amerikanaca. Ili to ili će im Washington ukinuti pomoć.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ali, tijekom drugog mandata predsjednika Busha, došlo je do zbližavanja kada su se Sjedinjene Američke Države složile da Vijeće sigurnosti UN-a da sudu ovlasti za procesuiranje počinitelja genocida u Darfuru, Sudan. Pod predsjednikom Obamom odnosi su se još više poboljšali, a Amerikanci su počeli usko surađivati sa sudom i čak nuditi pomoć u prikupljanju dokaza.

Pravni savjetnik State Departmenta, Harold Koch, imao je namjeru sastati se “tužiteljem pri ICC-u, kako bi ispitao postoje li konkretni načini na koji bi Sjedinjene Američke Države mogle poduprijeti konkretne progone koji su već pokrenuti u Demokratskoj Republici Kongo i Sudanu”. Neki od tih dokaza postali su dio istražnih dokumenata tužitelja. Iako Sjedinjene Američke Države nikada nisu ratificirale Rimski statut, ICC je znao da je pametno imati dobre radne odnose s Amerikancima. Tako su razmišljali ljudi iz Obamine administracije, pa je ICC pažljivo birao slučajeve koje će obraditi. Američki rat u Afganistanu je nastavljen, uglavnom u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.

No, nade u produktivni radni odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama brzo su se ugasile pod Trumpovom administracijom.

Trump, Pompeo i napadi na ICC

Govoreći na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda predsjednik Trump je izjavio: “Što se Amerike tiče, ICC nema nadležnost, legitimitet i nikakva ovlaštenja”.

Državni tajnik Mike Pompeo tvrdio je da ICC “napada američku vladavinu zakona što je prijetnja po američki nacionalni suverenit”.

Još bolnije, John Bolton, bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost i dugogodišnji kritičar ICC-a, rekao je: “Nećemo surađivati s ICC-om. Nećemo pružiti nikakvu pomoć tom sudu. Nećemo se pridružiti ICC-u. Pustit ćemo da ICC umre sam. Uostalom, ICC je za nas već mrtav”.

Nije iznenađujuće što je nakon takvih izjava Međunarodni kazneni sud vidio malo razloga za uvažavanjem Sjedinjenih Američkih Država ili za traženjem potpore u Washingtonu za svoj rad.

Šta sada?

Kad je tužiteljica ICC-a Fatou Bensouda (odvjetnica i međunarodna tužiteljica iz Gambije. Ona je glavna tužiteljica ICC-a od 2012. godine) inicijalno zatražila od sudaca dozvolu za otvaranje slučaja Afganistan, u studenom 2017. godine, Trumpova administracija joj je odmah ukinula američku vizu, a državni tajnik Pompeo je rekao: “Spremni smo poduzeti dodatne korake, uključujući i ekonomske sankcije, ukoliko ICC ne promijeni svoj smjer”.

I pored toga su se suci Pretpretresnog vijeća ICC-a nadali da odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama još uvijek ima izgleda. Prvobitnom odlukom tog tijela je u travnju 2019. godine blokirana istraga suda o navodnim američkim zločinima u Afganistanu, pozivajući se na prilično tanke pravne razloge da takva istraga ne bi bila u “interesu pravde”.

Pretpretresno vijeće je zaključilo je da su “izgledi za uspješnu istragu i kazneni postupak izuzetno ograničeni”. ICC se nakon toga našao pod lavinom kritika zbog praktičnog priznanja da mu treba američka potpora i da ne bi trebalo istraživati Amerikance zbog njihovog ponašanja u Afganistanu.

Umjesto da prihvati zakonski poklon od ICC-a, Trumpova administracija nastavila je omalovažavati sud i napadati tužiteljicu Bensoudu koja se, što nije iznenađenje, žalila na odluku Pretresnog vijeća kojom je blokirana istraga. Žalbeno vijeće Suda je u nakon toga preokrenulo kurs, dato je zeleno svjetlo tužiteljima da nastave istragu o navodnim američkim zločinima počinjenim u Afganistanu te zbog mučenja na takozvanim crnim lokacijama u istočnoj Europi.

Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda (ICC) donijelo je, 5. ožujka 2020. godine, odluku kojom je poništilo raniju presudu nižeg pretresnog vijeća Suda i time odobrilo istragu ratnih zločina povezanih s ratom u Afganistanu, uključujući one koji su navodno počinili američki državljani. Time su se stvorili uvjeti za otvaranje istrage koja bi mogla dovesti do podizanja optužnice protiv američkih obavještajaca i njihovih zapovjednih tijela.

Budući da je sud pokrenuo službenu istragu 17 godina nakon mogućih zločina vrlo je moguće, možda čak i vjerovatno, da neće uspjeti pribaviti dokaze. Sigurno je da neće dobiti pomoć predsjednika Trumpa u tim naporima. Dakle, i dalje je malo vjerojatno da će visoki američki dužnosnici ikada pasti u ruke ICC-a i biti izvedeni pred međunarodni sud.

Ima još nešto. Koliko god Trumpova administracija iskazuje agresivnost prema ICC-u zbog mogućih istraga oko američkih ratnih zločina toliko je agresivna i u obrani izraelskih interesa, nakon što je ICC pokrenuo istragu o navodnim zločinima koje su izraelski vojnici počinili nad Palestincima. Državni tajnik Mike Pompeo je predvodnik te američke agresivnosti. On Međunarodni kazneni sud naziva kangaroo court što je naziv za neslužbeni sud skupine ljudi, koji bez ikakvih dokaza, smatra nekoga krivim. U prijevodu znači – prijeki sud.

Trumpova administracija krivi Rusiju da utječe na rad Međunarodnog kaznenog suda, ali ne nude nikakve dokaza za takve tvrdnje.

Izvor

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.

For security, use of Google's reCAPTCHA service is required which is subject to the Google Privacy Policy and Terms of Use.

I agree to these terms.