Lovac na Rohingye izveo puč u Burmi
Kada je nobelovka Aung San Suu Kyi 2015. pobijedila na prvim izborima nove demokratske ere, prilagodio joj se i pojavljivao se na raznim javnim događanjima uz nju. Ipak, osigurao je da vojska zadrži svoj veliki dio moći i opirao se uspješno vladinim pokušajima reforme Ustava
Lovac na Rohingye izveo puč u Burmi -Iako je međunarodna zajednica opisivala kao “etničko čišćenje” represiju burmanske vojske nad manjinom Rohingya, za Gto je bilo samo “rješenje konačnog problema” Burme. Dok su UN govorile o genocidu, general je na svom Facebook profilu napisao da Rohingye nisu etnička skupina u njihovoj zemlji i da ostatak svijeta ne razumije “istinu”, ono što se stvarno događa.
Syada je opet u središtu pažnje svjetskih medija. Taj 65. godišnji vrhovni komandant burmanske vojske, general Min Aung Hlaing, trebao bi se baviti svojim slobodnkim vrenebnom i ogromnim bogatstvom. Umjesto toga, posvetio se organiziranju puča kojim je u ponedjeljak okončan burmanski demokratski eksperiment. Obećao je slobodne izbore za godinu dana iako niko ne zna hoće li obećanje i održati.
Bivši student prava, pridružio se oružanim snagama 1974. godine i, malo po malo, penjao se u hijerarhiji. Sreća mu se nasmiješila kad je došao pod komandu pukovnika Than Shwea, koji je 1992. postao šef vojne hunte. S njim kao mentorom, preuzeo je kontrolu nad operacijama na istočnoj granici zemlje, odakle je podržao krvavo suzbijanje revolucije 2007. ili nadzirao kampanju protiv pobunjenika godinu dana kasnije.
Godine 2011., kada je zemlja započela šepavu demokratsku tranziciju, unaprijeđen je u vrhovnog komandanta. “Drugi iskusniji generali bili su spremni preuzeti to mjesto”, objasnio je ekspert Nehginpao Kipgen agenciji France Presse. Ali Shwe je mislio da bi on bio najprikladniji za produženje njegove vizije vojske i zemlje.”
Od tada se njegov politički i medijski utjecaj povećao, a već se šuškalo o njegovoj žudnji za moći. Kada je nobelovka Aung San Suu Kyi 2015. pobijedila na prvim izborima nove demokratske ere, prilagodio joj se i pojavljivao se na raznim javnim događanjima uz nju. Ipak, osigurao je da vojska zadrži svoj veliki dio moći i opirao se uspješno vladinim pokušajima reforme Ustava.
U 2016. i 2017. godini njegove su trupe pojačale svoje akcije protiv manjine Rohingya, što je potaknulo njihov masovni odlazak u Bangladeš. General je javno branio svoje postupke – koje su UN opisali kao “etničko čišćenje” i rekao je da su akcije bile nužne a zbog toga mu je 2019. Washington kao kaznu nametnuo sankcije.
Prošlog novembra, ubjedljiva pobjeda Suu Kyi na izborima pokazala je uniformiranim muškarcima koliko su daleko od preuzimanja vlasti putem glasačke kutije. Zato su odlučili „prekinuti zabavu“ i na čelo zemlje staviti svog čovjeka.
Šta god da se desi i kako god da priča o pučlu završi, ona ništa dobrog neće donijeti Rohingyama. Za njih nikad nema dobrih vijesti, ta muslimanska manjina proglašena je službeno apatridima 1982. godine, zatvorena je od 2012. godine u čuvanim getima bez prava na rad i obrazovanje i konačno postala žrtva 2017. godine kampanje etničkog čišćenja od strane burmanskog vojnog, vjerskog i političkog establišmenta zbog čega su istraživani pred međunarodnim sudovima.
Do danas se u Burmi njih smatra “ilegalnim Bengalcima” i uskraćuje im se pravo na vlastito ime Rohingya.
Budistički svećenik Ashin Wirathu predvodio je ultranacionalistički pokret i koristio Rohingye kao žrtvene jarce čim je vojska dala malo prostora demokratiji i pustila Aung San Suu Kyi iz kućnog pritvora 2010. godine. Kada je započela kampanja protiv ove muslimanske manjine sedam godina kasnije, niko u Burmi nije digao glas protiv.
Upravo suprotno, Wirathu je nazvao UN-ovog izvjestitelja, južnokorejskog diplomatu Yangija Lija, “kurvom” bez ikakvih posljedica. Njegov prethodnik na položaju, Argentinac Tomás Ojea Quintana, pokrenuo je slučaj u Buenos Airesu protiv vojne hunte po načelu univerzalne pravde. Još jedan proces zbog genocida, otvoren u Gambiji pred Međunarodnim sudom pravde, doveo je do svjedočenja same Aung San Suu Kyi. Suprotno onome što bi iko mogao očekivati od dobitnice Nobelove nagrade za mir, stala je na stranu genocida i opravdala i genocid i vojsku koja ga je izvršila. Istu onu vojsku koja ju je sada uhapsila.
“Tragično je da je Suu Kyi izdala vlastite sljedbenike braneći genocid, a sada ju je izdala i vojska”, rekao je utjecajni imam Abdel Malik Mudžahid, zastupnik Rohingya iz Sjedinjenih Država. U međuvremenu, u izbjegličkim kampovima u Bangladešu, kamo je pobjeglo oko milion Rohingya, neki od anketiranih kažu da im je drago što je uhapšena jer „nije ništa učinila” za njih.
Vlada Bangladeša iskoristila je priliku da inzistira na povratku izbjeglica u svoju zemlju. Oni to odbijaju zbog nedostatka garancija da će ostati živi i sada nakon puča smatraju da će se “situacija pogoršati”.