Koliko je realna prijetnja ruske invazije na Ukrajinu - Balkan Times

Koliko je realna prijetnja ruske invazije na Ukrajinu

Eksperti su podijeljeni oko toga da li Rusija zaista namjerava ratovati u Ukrajini ili je sve ovo samo dio njene geopolitičke strategije.

Piše: Mansur Mirovalev

Koliko je realna prijetnja ruske invazije na Ukrajinu – Već u januaru, Kremljin bi mogao započeti „brz i pobjednički“ rat protiv Ukrajine, rekao je Al Jazeeri visoki vojni ekspert, dok svjetski lideri i međunarodne organizacije odmjeravaju mogućnost takve vrste konflikta.

Ruski predsjednik Vladimir Putin želi da trupe njegove zemlje dođu do rijeke Dnjepr koja dijeli Ukrajinu, preuzmu kopneni koridor koji vodi ka anektiranom Krimu i osiguraju opskrbu vodom tom poluotoku, koja je prekinuta 2014., tvrdi Ihor Romanenko, penzionisani ukrajinski general.

Takav blitzkrieg ne bi uključivao samo desetke hiljada ruskih vojnika koji su trenutno raspoređeni duž granice dvije zemlje, već bi invazija mogla biti izvršena i iz Bjelorusije, sjeverno od Kijeva, koja je u prijateljskim odnosima s Rusijom, kao i Transdnjestrije, proruske regije u Moldaviji koja graniči s Ukrajinom, tvrdi.

„Najefikasniji način bio bi započeti vojnu akciju simultano sa svih strana“, rekao je Romanenko.

Ukrajinski zvaničnici tvrde da je Rusija u posljednjih nekoliko sedmica dovela i do 115.000 vojnika na granicu.

Prema Romanenku, moguće su i domaće „provokacije“ u režiji svrgnutih oligarha, proruskih političara i većeg broja Ukrajinaca sa ruskog govornog područja na istoku i jugu zemlje, kao i potez Moskve da prekine dotok prirodnog plina kojim se zagrijava gotovo svaka ukrajinska kuća i stan.
‘Rat bi morao biti kratak’

Prošle sedmice, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je najbogatiji ukrajinski oligarh Rinat Ahmetov “uvučen” u navodni državni udar za rušenje vlade, što Ahmetov poriče.

Ako izbije ozbiljniji sukob, bit će zahvaćena trećina Ukrajine, zemlje sa 43 miliona stanovnika, a rat će morati biti kratak, ne duži od mjesec, kako bi se izbjeglo nezadovoljstvo javnosti u Rusiji, stav je Romanenka.

Iako mnoge zapadne zemlje tvrde da će pomoći, Ukrajinci „shvataju da se niko neće boriti za nas“, dodao je.

Neki sa zapada se slažu s tim.

Američki državni sekretar Antony Blinken je nakon susreta sa ruskim kolegom Sergejom Lavrovim upozorio da će Moskva snositi ozbiljne „posljedice“ u slučaju napada.

Dodao je da bi se američki predsjednik Joe Biden u najskorijoj budućnosti mogao sastati sa Putinom, kako bi razgovarali „direktno“.

Rusija je do juna smanjila broj vojnika na ukrajinskoj granici, ali nekoliko mjeseci poslije, zapadni i ukrajinski strah od ruske „agresije“ je porastao.

U novembru, američki obavještajci su upozorili evropske kolege o mogućem „brzom i opsežnom“ ruskom upadu u Ukrajinu iz više pravaca, izvijestio je Bloomberg.

Kremlj je odbacio te navode.
‘Invazija bi bila samoubistvo’

Neki eksperti se ne slažu da scenarijem invazije i tvrde da Putin želi prisiliti Zapad, a naročito SAD, da sa više pažnje sluša njegove zahtjeve.

„Ne govorimo o invaziji, već o periodu neizvjesnosti, geopolitičke entropije za postizanje kritične mase i prisiljavanje Zapada da započne nove pregovore o Jalti s Rusijom”, rekao je za Al Jazeeru analitičar Aleksej Kušč iz Kijeva.

Aludira na konferenciju iz 1945. na Krimu između tadašnjeg sovjetskog lidera Jozefa Staljina sa britanskim premijerom Winstonom Churchillom i američkim predsjednikom Franklinom Rooseveltom.

Konferencija je odredila postratni period, a istočnoevropske zemlje pretvorila u sovjetske vazale.

Ovih dana, Moskva svoj odnos sa Ukrajinom vidi kao dio šire spiralne konfrontacije sa Zapadom i planovima NATO-a o širenju u njeno dvorište.

„Rusija govori o crvenim linijama, ali traži garancije Zapada da u Ukrajini neće gomilati vojsku i oružje, što je jednako priznanju da je Ukrajina zona od specijalnog, ako ne i ekskluzivnog, interesa za Rusiju“, rekao je Al Jazeeri Pavel Luzin, ruski analičar za odbranu pri Fondaciji Jamestown iz Washigtona.

Putin tvrdi da Zapad ignoriše ruske „crvene linije“ time što održava vojne vježbe u Crnom moru i Kijevu isporučuje sofisticirano oružje.

Ruski lider zahtijeva „zakonske garancije“ da NATO neće primiti Ukrajinu u članstvo.

„Nikada nećemo dozvoliti da naše historijske teritorije i narod koji živi blizu nas budu korišteni protiv Rusije“, napisao je Putin u članku iz jula, ponavljajući tvrdnju da su Rusi i Ukrajinci „jedan narod“.

U slučaju da se desi invazija, Zapad će neminovno uvesti nove sankcije Rusiji, a oboje bi pogodilo rusku ekonomiju.

Za Rusiju bi bilo „samoubilački“ početi invaziju jer bi SAD i EU prestali kupovati ruske ugljikovodike i gnojiva te će odustati od Sjevernog toka 2, potpuno novog plinovoda za Njemačku koji čeka odobrenje, tvrdi Nikolaj Mitrokin sa Univerziteta Bremen iz Njemačke.
Rast ukrajinske vojne moći

Rusija bi izgubila dvije trećine svojih prihoda iz inostranstva, dok bi energetske kompanije iz SAD reanimirale svoje projekte nafte i tečnog prirodnog plina kako bi nadoknadile izgubljeni uvoz iz Rusije, rekao je.

„Samo postojanje Putinovog režima, koji se oslanja na izvoz nafte, bit će doveden u pitanje”, rekao je Mitrokin za Al Jazeeru.

Još jedan važan faktor je rast ukrajinske vojne moći.

Godine 2014., ukrajinske snage nisu bile dobro opremljene i bile su demoralizirane, kada su proruski separatisti iz regija Donjecka i Luganska uperile oružje na Kijev i uspostavile dvije totalitarne „narodne republike“.

No, sedam godina kasnije, ukrajinska vojska je istrenirana i opremljena boljim oružjem, domaće proizvodnje ili iz inostranstva i Turske.

„Putin vještački stvara histeriju, jer je Moskva shvatila da se ukrajinska vojska oprema američkim, turskim, a uskoro i njemačkim oružjem, te neće biti tako slaba u slučaju ruske invazije konvencionalnim oružjem“, stav je Mitrokina.

Izvor
(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.