Izraelska pomoć Ukrajini i odnosi sa Moskvom - Balkan Times

Izraelska pomoć Ukrajini i odnosi sa Moskvom

U jeku tenzija između Moskve i Tel Aviva i nakon zahtjeva upućenog od strane Bidenove admnistracije,Izrael razmatra proširenje svoje vojne pomoći Ukrajini od kaciga i pancira pa sve do “vojne opreme koja nije smrtonosna”.

Izraelska pomoć Ukrajini i odnosi sa Moskvom – U jeku tenzija između Moskve i Tel Aviva i nakon zahtjeva upućenog od strane Bidenove admnistracije,Izrael razmatra proširenje svoje vojne pomoći Ukrajini od kaciga i pancira pa sve do “vojne opreme koja nije smrtonosna”.

Visoki izraelski zvaničnik rekao je za Axios da izraelski režim razmatra zahtjev Bidenove administracije, upućen prošle sedmice, ali da će “obezbjediti samo vojnu opremu koja nije smrtonosna “.

Prošle sedmice, Izrael je poslao visokog vojnog načelnika u zračnu bazu Ramstein u Njemačkoj na sastanak pod vodstvom SAD-a o slanju oružja Ukrajini.

Axios,citirajući američke i izraelske zvaničnike,izvještava:“Bidenova administracija jasno je stavila do znanja Izraelu da SAD razumiju njegovu komplikovanu situaciju s Rusijom i cijene ono što je do sada urađeno u smislu pomoći Ukrajini, ali se nadaju da bi se moglo učiniti više u obezbjeđivanju vojne opreme za ukrajinske borce”.

Poruka je, prema izvještaju, dostavljena tokom sastanka između američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana i njegovog izraelskog kolege Eyala Hulate u Bijeloj kući prošle sedmice.

Haaretz je također u utorak izvijestio da se sada očekuje da će izraelski zvaničnici podržati slanje vojne pomoći Ukrajini, iako na simboličnom nivou, i dalje s nadom da će njen odnos s Rusijom ostati netaknut.

Izrael neće razmatrati slanje ofanzivnog oružja ili napredne odbrambene tehnologije, kao što je protivraketni sistem Iron Dome, ali će pokušati pronaći opremu koja se može donirati bez izazivanja krize s Moskvom, rekao je izraelski zvaničnik, a prenosi Haaretz.

Prema izvoru ovih informacija još uvijek nema plana za obezbjeđenje ofanzivnog oružja, već samo odbrambenog oružja.

Rusija je 24. februara pokrenula vojnu kampanju protiv Ukrajine s ciljem „denacifikacije“ zemlje i sprečavanja njenog ulaska u NATO.

Iako je pokušao da ostane neutralan, Izrael je ubrzo bio prisiljen da se pridruži zapadnim zemljama u osudi Rusije i optuživanju Moskve za ratne zločine, uprkos činjenici da su dvije strane bile u dobrim odnosima.

Prošlog mjeseca Rusija je zaprijetila Izraelu mjerama odmazde ako režim u Tel Avivu Ukrajini isporuči vojnu opremu i pruži pomoć. To je uslijedilo nakon što je izraelski ministar vojnih poslova Benny Gantz rekao da će Izrael Ukrajini obezbijediti šljemove i pancire.

Kremlj poriče da se Putin izvinio Bennettu

Tenzije između Izraela i Rusije dostigle su novi vrhunac nakon što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da Adolf Hitler ima “jevrejsko porijeklo”.

„Pa kad kažu ‘Kako može postojati nacifikacija ako smo Jevreji?’ Po mom mišljenju, Hitler je takođe imao jevrejsko porijeklo, tako da to ne znači apsolutno ništa. Već neko vrijeme smo čuli od jevrejskog naroda da su najveći antisemiti bili Jevreji,” rekao je Lavrov u intervjuu za italijansku TV Media Set u nedjelju.

Komentari su izazvali oštre reakcije iz Izraela, a izraelski ministar vanjskih poslova Yair Lapid je rekao da, iako Izrael čini “sve napore” da održi dobre odnose s Rusijom, “postoji granica i ta granica je ovaj put pređena”.

“Vlada Rusije treba da se izvini nama i jevrejskom narodu”, dodao je Lapid.

Izrael je takođe pozvao ruskog ambasadora radi pojašnjenja.
U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin i izraelski premijer Naftali Bennett razgovarali su telefonom u četvrtak, kada se, kako se u izraelskom izvještaju o tom pozivu navodi, Putin izvinio za Lavrovljeve izjave.

“Premijer je prihvatio izvinjenje predsjednika Putina za Lavrovljeve primjedbe i zahvalio mu se što je razjasnio svoj stav prema jevrejskom narodu i sjećanju na holokaust”, navodi se u priopćenju Benettovog ureda.

Međutim, u ruskom čitanju telefonskog poziva nije spomenuto izvinjenje. U njemu se navodi da su Putin i Bennett imali “temeljnu razmjenu mišljenja o situaciji u Ukrajini”.

“Predsjednik Rusije je podsjetio da je od šest miliona Jevreja koje su mučeni u getima i logorima smrti i ubijeni od strane nacista tokom kaznenih operacija, 40 posto bili sovjetski građani”, navodi se u čitanju Kremlja. „Zauzvrat, Naftali Bennett je istakao odlučujući doprinos Crvene armije u pobjedi nad nacizmom.

Kasnije u četvrtak, portparol Kremlja Dmitrij Peskov upitan je od strane ruskog državnog medija RIA Novosti da li su se dvije strane dotakle mogućih isporuka Izraela oružja Ukrajini i izjava Lavrova.

„Teme razgovora su navedene u saopštenju“, naveo je Peskov.

Rusija može kazniti Izrael u Siriji

Posmatrači kažu da će naklonost Izraela prema Ukrajini dodatno povećati tenzije između Moskve i Tel Aviva i pretvoriti trenutni verbalni rat u recipročne akcije Rusije.

“Cionistički režim je tradicionalno imao dobre odnose sa Ukrajinom i Rusijom i od samog početka ukrajinske krize pokušavao je da te odnose održi zauzimanjem neutralnog stava, ali eskalacija krize i otvorena podrška Zapada Ukrajini stvorili su uslove koji su onemogućili Tel Avivu da se drži tog stava, a režim je sada praktično na antiruskom frontu”, napisao je Nour News, član iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost (SNSC).

Ruska šutnja o ponovljenim aktima izraelske agresije na Siriju mogla bi se promijeniti kao rezultat stava Tel Aviva o ratu u Ukrajini, navodi se.

“Ako Rusija odluči da iskoristi svoje sposobnosti u Siriji da kazni cionistički režim, može se tvrditi da je kriza u Ukrajini proširena na Mediteran”, dodaje se u izvještaju.

Izvor

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.