Izbori i Iranci; zašto i važnost -  Izbori u Iranu -Balkan Times

Izbori i Iranci; zašto i važnost

U Iranu su predsjednički izbori održani prvi put nakon pobjede Islamske revolucije 1979. godine. Općenito, izbori imaju posebnu važnost za iranski narod i zemlju s pravnog, političkog, nacionalnog i vjerskog aspekta.

Izbori i Iranci; zašto i važnost –  Izbori u Iranu – Pitanje izbora vrlo je važno u zemljama koje imaju republički sistem zasnovan na demokratiji i glasovima naroda, a narod igra glavnu ulogu u formiranju temelja vlasti; glavna strategija takvih sistema je privlačenje ljudi za učestvovanje na izborima.

Alija Adil

S političkog gledišta, izbori odražavaju političku svijest ljudi u društvu i njihovu osjetljivost na sistem u kojem žive. Drugim riječima, jedan od alata za osiguravanje prisutnosti i učešća ljudi u demokratskom sistemu je održavanje izbora i odabir ljudi koji će preuzeti odgovornost, tako da se realizira kolektivna volja naroda u temeljima sistema.

Pitanje izbora vrlo je važno u zemljama koje imaju republički sistem zasnovan na demokratiji i glasovima naroda, a narod igra glavnu ulogu u formiranju temelja vlasti; glavna strategija takvih sistema je privlačenje ljudi za učestvovanje na izborima.

 

S političkog gledišta, izbori odražavaju političku svijest ljudi u društvu i njihovu osjetljivost na sistem u kojem žive. Drugim riječima, jedan od alata za osiguravanje prisutnosti i učešća ljudi u demokratskom sistemu je održavanje izbora i odabir ljudi koji će preuzeti odgovornost, tako da se realizira kolektivna volja naroda u temeljima sistema.

Historija izbora u Iranu seže do vremena Ustavne revolucije 1906. Prije nje, iranski politički sistem se temeljio na tiraniji i diktaturi moći ili apsolutnoj tiraniji.

U tom autoritarnom sistemu volja naroda nije imala nikakvu ulogu u pitanjima zemlje i svi su poslovi bili fokusirani u rukama iranskog šaha. Drugim riječima, tri trenutne vlasti, zakonodavna, izvršna i sudska, bile su u rukama kralja i on je donosio odluke, a narod nije imao utjecaja na upravljanje i vladanje.

Pobjeda Ustavne revolucije dovela je do formiranja civilnih institucija u Iranu i transformacije apsolutnog autoritarnog sistema u monarhijski ustav, te smanjivanja moći šaha.

Zvanično  je formirana institucija vlade i kabinet ministara kao izvršna vlast, uspostavljen je parlament ili Nacionalna skupština, a Iran je dobio ustav.

Pojavile su se političke stranke i novine, a izneseno je i pitanje izbora, koje je bilo predviđeno u ustavu. Nakon Ustavne revolucije, u Iranu su izbori održani sedamnaest puta, no oni su više bili formalni i izvanjski, a volja naroda bila je manje uključena.

Razlog je bio jasan, jer je u ustavnom sistemu postojao kralj, a nije postojalo republičko uređenje, te predsjednički izbori nisu imali smisla.

U Iranu su predsjednički izbori održani prvi put nakon pobjede Islamske revolucije 1979. godine. Općenito, izbori imaju posebnu važnost za iranski narod i zemlju s pravnog, političkog, nacionalnog i vjerskog aspekta. S pravnog gledišta, očito da su u sistemima koji se temelje na volji naroda, izbori prirodno pravo ljudi.

S tim pravom oni izvršavaju svoju volju u upravljanju i određuju sudbinu svoje zemlje aktivnom prisutnošću i svjesnim i masovnim učešćem.

Iranski narod vjeruje da će sudjelovanjem na izborima izvršiti neku vrstu kontrole nad poslovima i kretanjem društva i osigurati zdravi proces kretanja svoje zemlje; prema tome, zbog istog tog prava koje je ustav dao narodu, oni su dobili dužnost i odgovornost da to pravo ostvaruju i ono će se ostvariti prisustvom i učešćem na izborima. Izbori i Iranci

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

 

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.