INTERVJU - veliku nadu polažem u Christiana Schmidta - Balkan Times

INTERVJU – veliku nadu polažem u Christiana Schmidta

Predsjedništvo BiH zajedno ovaj put u Turskoj. Učestvovat će na samitu saradnje u jugoistočnoj Evropi. O očekivanjima je za Federalnu televiziju govorio član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

INTERVJU – veliku nadu polažem u Christiana Schmidta – Osvrnuo se i na brojne aktuelne teme u našoj zemlji, kao što su NATO samit, miješanje susjeda u unutrašnje stvari BiH, dolazak Christiana Schmidta, ali i blokade u funkcioniranju samog Predsjedništva.

Kaže da je posljednji istup Zorana Milanovića da neće podržati Deklaraciju NATO-a ako ne sadrži termin konstituttivnost novo miješanje u unutrašnje uređenje BiH.

– Sasvim sigurno da jeste kada govorimo o Republici Hrvatskoj. Očigledno je da Republika Hrvatska i upotrebljava i zloupotrebljava svoje članstvo i u EU i u NATO savezu kako bi postigla neke ciljeve ovdje unutar BiH. Prije svega mislim na one ciljeve koji su vezani za politike HDZ-a jer očigledno je da podržavaju, vrlo nekritički, politiku HDZ-a. Ali to naravno neće proći. Nije prošlo u EU, neće proći ni u NATO savezu. Ja imam puno povjerenje i u NATO savez i u EU kada je u pitanju BiH, njen evropski put i NATO put – kaže Džaferović.

O terminu konstitutivnost kaže da se on navodi u preambuli Ustava BiH.

– Ali politike koje idu za razgradnjom BiH potpuno pogrešno tumače taj termin. Zaboravlja se kazati da se u preambuli Ustava BiH, osim konstitutivnih naroda, pominju i ostali, kao i konstitutivni narodi i građani BiH. Prema tome, suština je na individualnim ljudskim pravima. Vi kada osigurate svakom čovjeku njegovo ljudsko pravo i slobodu onda nije problem ni u zaštiti tih tzv. kolektivnih prava ili zaštiti nekih kolektiviteta – kaže Džaferović.

Problem je, dodaje, ono što se od politika koje idu ka razgradnji BiH, ka dodatnom etničkoj podjeli u BiH, promovira kada je konstitutivnost u pitanju je ustvari jedno potpuno pogrešno razumijevanje tog termina koji jeste naveden u preambuli Ustava BiH.

– Onako kako to zagovaraju ove politike, oni to zapravo svode na zahtjev, na paritetno predstavljanje, a ne proprocionalno predstavljanje, na konsenzus u donošenju odluka po svim pitanjima, a ne samo pitanjima koja su od vitalnog nacionalnog interesa. Ako tako one predviđaju zapravo ekskluzivitete samo za pojedine unutar BiH, onda je to u osnovi negacija individualnih ljudskih prava i Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama – pojašnjava Džaferović.

Ruska Federacija u BiH ima taktičke interese

Smatra da su prijetnje o povlačenju EUFOR-a zapravo taktičko pozicioniranje Ruske Federacije.

– Prije svega da kažem da želim da Ruska Federacija i BiH imaju dobre odnose. Treba da budemo prijatelji, da koristimo mogućnosti naše bilateralne saradnje. Treba da poštujemo jedni druge i ako kažemo da je to tako onda Ruska Federacija kada kaže da poštuje Dejtonski mirovni sporazum onda mora poštovati sve što u tom sporazumu piše – kaže Džaferović, te dodaje da je očigledno da se daju oprečne izjave.

Pojašnjava da je oprečno kazati da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum i onda istovremeno zahtijevati da ode visoki predstavnik, prijetiti uskraćivanjem mandata međunarodnim vojnim snagama.

– Sve je to dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kada je ta stvar posrijedi, rekao bih da se radi o nekoj vrsti taktičkog pozicioniranja. Mislim da Ruska Federacija ovdje ima samo neke taktičke, a ne strateške interese. Njeni strateški interesi su u njenom okruženju i mislim da se ova situacija ovdje iz taktičkih razloga koristi kako bi se možda postigli neki rezultati tamo gdje su strateški interesi Ruske Federacije – kaže član Predsjedništva.

Džaferović navodi da i Beograd kaže da poštuje Dejtonski mirovni sporazum, ali iz konkretnih postupaka možemo zaključiti da je to na tragu toga.

– To zaista jeste izvorište problema. Na kraju krajeva, sve je ovdje na području Zapadnog Balkana, odnosno bivše Jugoslavije, i krenulo težnjom uspostave Velike Srbije velikosrpskim projektom. Tome se kasnije pridružio nažalost i velikohrvatski projekat. Svima je to poznato. To su činjenice koje su utvrdile rezolucije Savjeta sigurnosti, koje je utvrdio Međunarodni sud pravde, Haški krivični tribunal u masi odluka i presuda. Naravno da će naši susjedi, morati promijeniti svoju politiku kada je u pitanju odnos prema BiH – kaže Džaferović.

Dodaje da oni moraju poštovati BiH, makar onoliko koliko BiH poštuje njih.

– Poštovati Dejtonski mirovni sporazum, rješavati otvorena pitanja koja postoje između BiH i Srbije i BiH i Hrvatske, a ne zanemarivati ta pitanja i miješati se u unutrašnje stvari BiH – pojašnjava Džaferović.

Ističe da će se Srbija morati suočiti sa presudama za genocid.

– Njeno političko, vjersko, intelektualno i svako drugo vodstvo ili elita će se morati suočiti s tim i narodu Srbije zapravo definitivno kazati kako stvari stoje, a stvari stoje onako kako je utvrdio Međunarodni sud pravde i Haški krivični tribunal. Što prije se to dogodi tim prije će biti bolje i za samu Srbiju i za BiH – ističe Džaferović.

Zakon o zabrani negiranja genocida se mora donijeti, dodaje Džaferović, ali misli da nije realno u ovom trenutku to očekivati, imajući u vidu kakav je odnos i u BiH.

– Evo i prema posljednjoj presudi, mislim na političke elite koje dolaze iz RS-a, nije realno očekivati da se zakon usvoji u parlamentarnoj Skupštini, ali njega mora nametnuti visoki predstavnik. To svakako očekujem. To se mora uraditi jer je to jednostavno nešto što je civilizacijsko strijemljenje i jedini mogući put. Morate zaustaviti negatore genocida, morate zaustaviti one koji veličaju ratne zločince jer to je put u sunovrat kojim su oni ponovo krenuli – ističe Džaferović.

Džaferovićć smatra da uopće nije pitanje da li će biti realizirana politika koju danas Milorad Dodik vodi ili ne.

– On stalno zagovara slabljenje institucija BiH, govori o otcjepljenju, o tzv. samoopredjeljenju. Nije to pitanje. Te elite moraju shvatiti da je pitanje hoće li ili neće postojati Republika Srpska i da to, prije svega, zavisi od njihovog odnosa prema tim presudama, od prihvatanja istine i njihovog odnosa prema državi BiH, njenom normalnom funkcioniranju i od njihovog odnosa prema pravima ljudi, posebno povratnika, ali pravima svih ljudi na cijeloj teritoriji BiH. To su pitanja i što prije to shvate to će biti bolje – smatra Džaferović.

Neophodni mehanizmi političke odgovornosti

Džaferović kaže da cijelo Predsjedništvo sutra putuje u Tursku.

– Idemo na samit saradnje u jugoistočnoj Evropi. To je jedna platforma koja obuhvata sve države jugoistočne Evrope, koja treba da unaprijedi naše bilateralne odnose. I taj multilateralni forum treba da pomogne našim međusobnim boljim odnosima. Problem je što nema sankcija. Izostaju mehanizmi odgovornosti. Međunarodna zajednica je držala te mehanizme u svojim rukama dok je OHR djelovao. Oni se povlače, a BiH ostavljaju bez tih mehanizama i kako su se stranci povlačili sa svojom ulogom te antibosanske, secesionističke snage su dizale glavu. Ponašanje Milorada Dodika je na tragu ovoga o čemu ja govorim – kaže Džaferović.

Dodaje da moraju postojati jasne sankcije, jer da postoje onda se on sigurno ne bi na taj način ponašao.

– Zbog toga očekujem da međunarodna zajednica intenzivira svoje aktivnosti ovdje u BiH, da počne primjenjivati te mjere iz arsenala mjera koje ima predviđene Dejtonskim mirovnim sporazumom. I da nam pomogne da uradimo jednu stvar koja je zapravo bitnija od svega toga, a to je da mi izgradimo u BiH vlastite mehanizme političke odgovornosti. Ako to uspijemo uraditi onda smo riješili mnogo problema. Velike nade polažem u Christiana Schmidta – zaključio je Džaferović.

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.