Instrument za očuvanje američke hegemonije ili benigni odgovor američke

Instrument za očuvanje američke hegemonije ili benigni odgovor američke alijanse na namjeru Kine da dominira Indopacifikom?

Za vrijeme nedavnog virtualnog samita političkih lidera zemalja Kvadrilateralnog sigurnosnog dijaloga, poznatog kao (Quad), a koji je održan 12. marta 2021, lideri Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Indije i Australije po prvi put su obznanili zajedničku viziju ovog labavog partnerskog saveza u indopacifičkom regionu.

Instrument za očuvanje američke hegemonije ili benigni odgovor američke alijanse na namjeru Kine da dominira Indopacifikom?- Za vrijeme nedavnog virtualnog samita političkih lidera zemalja Kvadrilateralnog sigurnosnog dijaloga, poznatog kao (Quad), a koji je održan 12. marta 2021, lideri Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Indije i Australije po prvi put su obznanili zajedničku viziju ovog labavog partnerskog saveza u indopacifičkom regionu.

Osmam Softic

Ta vizija podrazumjeva očuvanje slobodnog, inkluzivnog i stabilnog Indopacifičkog regiona. Ova najava Quada dočekana je sa zabrinutošću vlasti u Pekingu obzirom da Peking vjeruje da je cilj Quada organizirani pokušaj suzbijanja kineske moći i uticaja u regionu koji postaje epicentar konfrontacije SAD-a i Narodne Republike Kine za primat u Aziji ali i šire na globalnom planu.

Zvanično, Quad je formiran u cilju osiguranja svjetskog poredka baziranog na pravilima (rules-based international order). Naravno, ovdje se radi o diplomatskom terminu koji za Kinu suštinski podrazumjeva očuvanje američkog poredka i njene hegemonističke pozicije u svijetu i spriječavanje Kine da na bilo koji način naruši tako uspostavljen poredak koji u principu traje proteklih 100 godina, a koji je dograđen nakon drugog svjetskog rata formiranjem međunarodnih finansijskih i drugih institucija kojim sve vrijeme dominira Washington.

Kineske vlasti su itekako svjesne da je osnovni cilj ovog najnovijeg fronta okruženje i suzbijanje Kine u njenim pokušajima da ostvari dominantnu poziciju u regionu Indopacifika. Trenutno, Quad ne predstavlja formalni vojni savez ali ima ambicije da to ostvari. Za sada se radi samo o dijalogu i konsultacijama. Analitičari smatraju da Quad ima ozbiljne šanse da se nametne kao protuteža kineskim ambciijama u regionu a da bi to postigao mora imati i svoju formalnu vojnu dimenziju, mimo pukih konsultacija. Quad, stoga, predstavlja novi multilateralni instrument i stanovit združeni odgovor Amerike, Japana, Indije i Australije na ekonomski, vojni i diplomatski uticaj, i sve snažniju i samouvjereniju poziciju Kine u Južnom Kineskom Moru i Aziji uopće.

Predmet razgovora na pomenutom samitu bio je kako zajednički odgovoriti na izazove pandemije COVID-19, posebno koordinacija procesa vakcinacije budući da zemlje Quoada imaju ambiciu da proizvedu čak milijardu doza vakcina do 2022. Samit je privukao pažnju svjetske javnosti, budući na sve očigledniju politiku konfrontacije između Pekinga i Washingtona, što se moglo primjetiti i iz Samita ministara vanjskih poslova dvije zemlje koji je nedavno održan u u SAD-u a koji nije bio nimalo prijatan kako se to obično očekuje od diplomatskih događaja visokog profila kakav je bio susret u Anchourageu.

Iako lideri zemalja Quada nisu direktno spomenuli Kinu kao izvor prijetnje i primarni fokus djelovanja, jasno je da američki predsjednik Biden pokušava formirati međunarodni front saveznika i partnera, u sučeljavanju sa izazovima koje predstavlja Kina, za koju Amerikanci vjeruju da želi potisnuti Ameriku iz svog okruženja u Aziji i onemogućiti je da bilateralno gradi odnose sa zemljama u regionu, posebno članicama ASEAN-a na štetu američkih interesa. ASEAN je najveća multilateralna regionalna asocijacija kojoj pripada deset zemalja, među kojima je najveća Indonezija. Kineski list Global Times tvrdi da SAD, Japan, Indija i Australija pretjeruju u tendencioznom portretiranju Kine kao prijetnje njihovoj nacionalnoj sigurnosti i egzistenciji, i da su neopravdano opsjednuti strahom od Kine i njene navodne želje za dominacijom.

Kritičari kineske politike i vlasti u Pekingu drže da Quad predstavlja ozbiljan izazov za Kinu, budući da Kina želi ostvariti svoj san o oblikovanju sinocentrične Azije, kojom bi Kina dominirala u ekonomskom, vojnom, tehnološkom, diplomatskom i kulturnom pogledu. Obzirom da je Kina supersila u nastajanju, a kojom ne vlada sistem zapadne liberalne demokracije, Peking s posebnim podozrenjem gleda na agednu Quada, budući ga čine zemlje koje u nominalnom smislu baštine demokratske vrijednosti u obliku parlamentarne demokracije, višepartijski sistem i vladavinu prava.

Kina se potajno nada da dijalog pomenute 4 zemlje neće evoluirati u neku vrstu kohezivnog azijskog vojnog mehanizma u obliku mini NATO-a. U zajedničkoj izjavi lideri zemalja Quada obznanili su namjeru da se sastanu i fizički prije isteka 2021. Formirane su i tri radne grupe a predviđa se i održavanje mornaričkih vježbi. U tom pogledu posebnu pažnju javnosti privukla je i navodna želja članica NATO-a, Velike Britanije, Francuske i Njemačke, da se pridruže nekim planiranim aktivnostima Quada. U principu, deklarirana misija i namjera zemalja Quada izgleda posve benigna i ne odražava bilo kakvu prijetnju. Želja za očuvanjem slobodnog protoka roba i plovidbe, zaštita poredka baziranog na jasno definiranim pravilima utemeljenim na međunarodnom pravu i očuvanje mira i sigurnosti ne bi nikog trebali zabrinjavati.

Međutim, koliko god se pomenuti samit i njegova agenda činili samo jednim od mnogih uobičajenih virtualnih razgovora političkih lidera, pažnju svjetske javnosti privuklo je i isticanje zajedničke strategije djelovanja na suzbijanju pandemije, prozivodnjom i distribucijom vakcina za cijeli region, što itekako šalje važnu simboličku poruku kako Pakingu, tako i drugim prijestolnicama Indo-pacifičkog regiona da se ovdje radi o jasnoj strategiji i sinergiji glede vakcinacije koja želi stvoriti alternativno rješenje koje bi uticaj Kine sveo na minimum.

Ključni momenat u svemu tome je naznaka da Indija treba da bude proizvodni centar (hub), a druge članice Quada Delhiju bi u tome pomogle finansijski, diplomatski i tehničkom pogledu. Time se želi poslati jasna poruka Kini, da će Indija ubuduće biti ključni oslonac Amerike i njenih saveznika u regionu, Japana i Australije, a ne Kina, kada se radi o proizvodnji vakcina a kasnije i u drugim segmentima. Razgovaralo se i tehnologijama i politici njihovog korištenja, klimatskim promjenama i drugim pitanjima. Ma kako benigno izgledao ovaj samit Peking ga je pažljivo pratio i analizirao. Sa stanovišta političkih planera u Kini, terminologija tipa ‘sloboda navigacije, letenja, plovidbe, riječi agresija, prisila i sl.’ koje Quad želi očuvati odnosno spriječiti, uperena je protiv Pekinga, tu dileme nema. Suzdržan pristup Quada i izbjegavanje da Kinu spominje direktno kao prijetnju potpuno se uklapa u diplomatski manir Bidenove vanjskopolitičke ekipe, koji je sušta suprotnost od njegovog prethodnika Trumpa koji se ponašao bahato i nediplomatski, drugim riječima, što na umu to na drumu. Kinesko rukovodstvo pak, itekako dobro prepoznaje signale koje joj upućuju članice Quada.

Frazeologiju izazivanje poredka zasnovanog na pravilima, Kina jasno se prepoznaje kao kritiku njenog odbijanja da prihvati presudu Stalnog suda za arbitražu, koji je presudio protiv Kine u sporu oko polaganja prava na suverenitet u otočju Južnog Kineskog Mora, u kojem se Filipini, Vijetnam, i druge zemlje regiona parniče s Kinom.Upravo zbog toga, politiku zemalja Quada koji predvodi SAD, Kina smatra licemjernom, nazivajući njenu diplomaciju ‘selektivnim multilateralizmom’ a strategiju zajedničkog odgovora i kolaboracije u cilju suzbijanja pandemije Covid19, Peking vidi kao stvaranje alternative Kini, što ju posebno iritira, a što je, barem do sada, Kina odlično kapitalizirala, u smislu ostvarivanja uticaja u regiji i šire. odgovor američke 

Quad takođe namjerava zajednički rješavati i druge izazove poput kibernetičke sigurnosti, osjetljivih tehnologija, borbu protiv terorizma, transparentnost rada Svjetske zdravstvene organizacije i dr. Naravno, vlastima u Pekingu to nikako ne ide u prilog i predstavlja prepreku na putu daljeg ostvarivanja njegovih ciljeva u regionu, koji Kina smatra ‘vlastitim dvorištem’ kojim, navodno, želi dominirati. odgovor američke 

Vlasti u Pekingu tako]e vjeruju da je promoviranje demokratskih vrijednosti kao jedan od proklamiranih ciljeva Quada, direktno uperen pritiv Kine, koja svoj politički sistem smatra superiornijim od zapadnog. Kina je posebno ogorčena ponašanjem Indije, koja navodno nije uspjela prepoznati dobru volju Kine. Politika Bajdenove administracije kontinuitet je Trampove politike čiji je državni sekretar isticao namjeru Washingtona da mobilizira saveznike, i partnere. Jedan od tih partnera upravo je Indija, koja nije američki formalni saveznik vezan odbrambenim sporazumom, jer je nesvrstana zemlja, tako da se Washington formalno označava kao partnera. To partnerstvo rapisdno je uznapredovalo tokom zadnjih nekoliko godina. odgovor američke 

Kina će po svaku cijenu pokušati oslabiti kohezivni karakter Quada, ističući suprotstavljene interse i agende zemalja članica. Jasno je da svaka od zemalja članica Quada nema podjednako značajne interese u cijelom području Indo-Pacifika. Indija je fokusirana na region u zapadnom dijelu Indijskog okeana, na Afriku i zemlje Perzijskog zaljeva. Australija i Japan, pak, zainteresirani su za svoj region. Indija je jedina članica Quada koja sa Kinom nema rješeno pitanje granice. Nedavni vojni okršaju u području Himalaja, u pokrajini Ladakh u Indiji i Aksai Cin u Kini, indikativan je glede tenzija koje postoje između ove dvije velike nuklearne sile Azije. Indija Kini ne vjeruje, a posebno je nervozna zbog strateškog partnerstva Kine sa Pakistanom. Treba imati u vidu da Kinesko-Pakistanski ekonomski koridor CPEC, u koji Kina namjerava uložiti 70 milijardi dolara, predstavlja okosnicu globaln kinske inicijative Pojas i put (BRI).

Quad stoga možemo posmatrati kao okosnicu novog fronta za suzbijanje kineskog uticaja u Aziji, a čijim su interesima sa stanovišta zemalja Quada komplementarni i interesi ASEAN-a, koje Quad vidi kao središnjicu otpora kinskom uticaju i dominaciji, a koje pokušava mobilizirati za svoje zajedničke ciljeve i agendu. Da li će Quad to i uspjeti, veliko je pitanje, jer Kina ima ogroman uticaj na neke zemlje ASEAN-a. Vijetnam i Filipini, zemlje koje imaju izraženiji granični spor sa Kinom i koje Peking optužuju za agresiju, glasnije su u verbalnoj konfrontaciji s Kinom. U interesu ove dvije pomenute zemlje svakako je pružanje organiziranijeg otpora uticaju Kine i kineskom, kakako navode, ‘avanturizmu’, u obliku Quada, jer su to same nemoćne učiniti. Kineska preferencijalna strategija djelovanja u regionu pak, u svom predvorju, je fokus na bilateralnom djelovanju, jedan na jedan. U akvom odnosu Kina kao svoju prednost može korisiti svu svoju enormnu ekonomsku, tehnološku i finansijsku moć. Kina bi upravo mogla posegnuti za tom strategijom kako bi oslabila jedinstvo Quada, na način da nekim njenim članicama, posebno Indiji, bilateralno ponudi neke značajne ustupke koje bi Indija teško mogla odbiti. odgovor američke 

Iako se na nedavno održanom sastanku Quada nije izravno spominjala Kina, nema sumnje da je aktivnost grupe usmjerena prema Kini. Iako postoje unutarnja neslaganja oko toga treba li se Kini suprotstaviti vojnim putem, jasno je da je Quad bitan stub opstanka SAD-a u Aziji i Tihom okeanu kao dominantne sile. U središtu Bajdenove “kineske strategije” je imperativ obnavljanja veza sa saveznicima u Aziji i Tihom okeanu, posebno onim koji su frustrirani Trampovom politikom, i okupljanju velike antikineske koalicije. Stoga, iako samit Quad -a nije spomenuo Kinu kao protivnika, „Duh Quad -a“ više je nego kategorički konkretan u pogledu očuvanja Pax Americane u Aziji i Pacifiku. Američki državni sekretar Antony Blinken nedavno je pred Komitetom za vanjske poslove Američkog Kongresa najavio odgovor direktnim počiniocima navodnog genocida i kršenja ljudskih prava, mjerama u obliku sankcija i ograničenja viza” Iako samit Quad-a nije bio otvoreno anti-kineski, naknadne posjete članova Bidenove administracije Aziji bile su usredotočene su na izgradnju i cementiranje antikineskog saveza. Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da putuje u Aziju kako bi pojačao vojnu suradnju s američkim saveznicima, jasno istaknuvši namjeru obnavljanja saveza radi suzbijanje Kine.

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes) odgovor američke 

Izvor

 

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.