„Inicijativa tri mora“: njezina stvarna uloga i svrha? - Balkan Times

„Inicijativa tri mora“: njezina stvarna uloga i svrha?

Čemu služi Inicijativa tri mora? Nudi li članicama nadu u bolji život tj. brži razvoj gospodarstva ili služi da one budu prijatelji protiv nekog tj. da imaju geopolitičku i vojnu dimenziju kao primarnu? Odgovor je pokušao dati bugarski medij Duma kroz autorski članak Chavdara Dobreva, pri čemu podsjećamo kako je Bugarska nedavno bila domaćin sastanka na vrhu spomenute inicijative. Tekst je vrlo zanimljiv i iz perspektive Hrvatske koja je članica navedene inicijative. Evo njegovih najvažnijih dijelova.

“Inicijativa tri mora“: njezina stvarna uloga i svrha? –  Čemu služi Inicijativa tri mora? Nudi li članicama nadu u bolji život tj. brži razvoj gospodarstva ili služi da one budu prijatelji protiv nekog tj. da imaju geopolitičku i vojnu dimenziju kao primarnu? Odgovor je pokušao dati bugarski medij Duma kroz autorski članak Chavdara Dobreva, pri čemu podsjećamo kako je Bugarska nedavno bila domaćin sastanka na vrhu spomenute inicijative. Tekst je vrlo zanimljiv i iz perspektive Hrvatske koja je članica navedene inicijative. Evo njegovih najvažnijih dijelova:

Kakva je to inicijativa, kako se pojavila, kakav su njezin program karakter – ekonomski, vojni ili jednostavno geopolitički? Je li ona protiv Rusije? Hoće li to biti koristan i ambiciozan poljsko-američki pokušaj ubrzanja gospodarskog razvoja bivših socijalističkih zemalja i postsovjetskih republika kako bi mogli sustići zapadnu Europu? Ako da, što Austrija radi među njima? Gdje su jamstva da će Amerikanci (osim njih nema nikog drugog) potrošiti milijarde dolara na modernizaciju i gospodarsku transformaciju Istočne i Srednje Europe, samo su neka od pitanja koja postavlja autor.

Zar Zapadna Europa ne primjećuje da se unutar „unije“ stvara „unija“, pita se on dalje, navodeći kako će provedba deklariranih ideja obilježiti formiranje nove (zasebne) međudržavne zajednice unutar EU.
Dalje navodi različita promišljanja, prema kojima jedni smatraju kako je Inicijativa tri mora vojni projekt protiv Rusije, drugi teže ne donošenju brzih zaključaka, dok treći smatraju kako će se, čak i u slučaju da u ovom planu postoji zrno racionalnosti, Inicijativa raspasti, jer su Zapadna Europa i Rusija povijesno osuđene na suradnju – Zapadna Europa ne može se u potpunosti razviti bez ruskih prirodnih resursa, a odsustvo uvoza zapadnih tehnologija i inovacija kočit će razvoj Rusije. Također, i s pozicije bugarskog članstva u istoj postoje različiti stavovi, pa tako jedni smatraju “Inicijativu triju mora” povijesnom pogreškom, dok su drugi uvjereni da će ona osigurati prosperitet zemlje.

Autor dalje navodi kako se radi o najambicioznijem projektu u Europskoj uniji (od njenog širenja pristupanjem baltičkih zemalja i bivših socijalističkih država) i pritom upozorava kako se vladajuća bugarska liberalna klasa i mediji namjerno fokusiraju samo na ekonomsku komponentu Inicijative, a ne govore da je stvorena i za postizanje geopolitičkih i čisto vojnih ciljeva, „koji bi u trenutačnim okolnostima mogli ugroziti sigurnost i postojanje bilo koje zemlje koja sudjeluje u “Tri mora”.

Inicijativa tri mora uključuje 12 zemalja istočne i srednje Europe: Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, Sloveniju, Austriju, Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku. U bliskoj budućnosti planiraju se uključiti Grčka, a onda i Ukrajina i Bjelorusija (ako u Minsku pobijedi „obojana revolucija“). Zemljopisno, “Inicijativa” pokriva trećinu teritorija i stanovništva EU-a, referentne su joj točke Baltičko, Crno i Jadransko more. Službena lokomotiva projekta je Poljska, u stvarnosti to su SAD, navodi bugarski autor.

Dalje navodi kako postoji nekoliko teorija o porijeklu ideje o stvaranju spomenute inicijative. Prema najraširenijoj verziji, pojavila se nakon izvješća američkog Atlantskog vijeća o nejednakosti u razvoju Europe iz 2014. godine, kada je zaključeno kako ekonomije bivših socijalističkih zemalja znatno zaostaju za zemljama Zapadne Europe.

Međutim, projekt je konkretiziran tek 2015. godine – predloženo je stvaranje poslovnog foruma i međunarodnog fonda za financiranje zajedničkih projekata koji su dobili priznanje na sljedećim forumima u Bukureštu (2017.) i u Ljubljani (2018.).

Na sastanku Inicijative triju mora koji je održan u Sofiji 8. i 9. lipnja ove godine, predsjednici zemalja sudionica najavili su ekonomske izglede inicijative, ali nisu spomenuli njezine druge dvije karakteristike: geopolitičku i vojnu Chavdar Dobrev, napominjući kako „gospodarski program nije financijski osiguran, čak niti ne postoje rudimenti financijskog planiranja“, već samo – obećanja!

Naime, kaže on dalje, Inicijativa obećava izgradnju strateške veze između koridora Sjever-Jug i koridora VIII, povezujući crnomorske luke Bugarske i jadranske obale Albanije; osiguranje komunikacije s lukama na Egejskom moru i td.

Ali vrag je u detaljima, a oni su često neugodni, navodi dalje autor.

Što ideolozi projekta Tri mora skrivaju ili ne govore?

Bugarski analitičar dalje tvrdi kako autori inicijative i oni koji ju provode i navodi slijedeće: „Šute da je inicijativa reanimacija proturuskog vojnog projekta poljskog maršala Józefa Piłsudskog iz 1920-ih. Tada je maršal zamislio stvaranje vojnog bloka država od Baltičkog do Crnog i Jadranskog mora kako bi se oduprlo Sovjetskom Savezu. Vojni blok militarizira ujedinjeni prostor, uz pomoć čega će biti moguće odlučno prekinuti veze između Rusije i Njemačke.

Sve je to trebalo dovesti do opkoljavanja Rusije “kordonskim sanitarnim čvorom”, što bi oslabilo i potkopalo njezinu moć. Ukratko, govorimo o postavljanju masivne barijere između zapadne Europe i Rusije, kao i o pripremi za rat protiv “zemlje Sovjeta”. George Friedman izravno piše o “poljskom bloku” – “od poljske do turske granice.”

Novi pothvat Inicijative tri mora u prvoj četvrtini 21. stoljeća nema ekonomski, već vojno-geopolitički cilj: “okupljanje” vojnog potencijala zemalja sudionica, moderno preoružavanje koje financiraju države sudionice, povećanje broja američkih vojnih baza, puna koordinacija savezničkih vojski u pripremi za rat , pretvaranje teritorija oko Rusije u epicentar vojnih napetosti, preuzimajući dio zadataka koje su provodili američki kontingenti u Njemačkoj i Afganistanu“, navodi autor.

Sasvim je logično da Rusija poduzima zaštitne mjere protiv bloka Tri mora, raspoređuje vojnu opremu i nuklearne bojeve glave ciljajući ih i protiv Bugarske, tvrdi on dalje.

Također ukazuje i na njenu zadaću vezanu uz prekid ili drastično smanjenje energetske veze između Rusije i EU, a ruski bi se plin trebao zamijeniti uvozom američkog ukapljenog, kao i plinom iz Izraela i Azerbajdžana.

Izvor
(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.