Identifikovano 40 Amerikanaca koji su bili uključeni u atentat na generala Kasima Sulejmanija
Identifikovano 40 Amerikanaca koji su bili uključeni u atentat na generala Kasima Sulejmanija – Zvaničnik Ministarstva vanjskih poslova Irana saopštio je danas da je utvrđen identitet 40 američkih državljana koji su imali ulogu u atentatu na najpoznatijeg iranskog antiterorističkog generala Kasima Sulejmanija početkom januara u Bagdadu.
Na zasjedanju koje je predvodio zamjenik za pravna i međunarodna pitanja Ministarstva vanjskih poslova danas u Teheranu, predstavnici političkih, pravnih, sigurnosnih, vojnih i sudskih institucija analizirali su posljednja dešavanja vezana za slučaj atentata generala Sulejmanija.
Domaćin zasjedanja, Mohsen Baharvand, je kazao da su obavještajne i sigurnosne snage dosad uspjele identifikovati oko 40 američkih građana koji su na bilo koji način imali ulogu u atentatu.
On je dodao da će uskoro biti identifikovana i četiri operatera bespilotnih letjelica.
General Kasim Sulejmani ubijen je u napadu američkog drona na aerodrom u iračkoj prijestolnici.
„Budući da je taj zločin bio protiv našeg suvereniteta i državne sigurnosti, američka vlada i nekoliko zemalja koje su iskorištene za zločin, snose međunarodnu odgovornost i moraju odgovarati za potez kojim je prekršeno međunarodno pravo. Mi ćemo slučaj predati međunarodnim institucijama i organizacijama“ – rekao je iranski zvaničnik.
Stručnjak i analitičar za sigurnosna pitanja cionističkog režima Izraela, Josi Melman, otkrio je da je Tel Aviv imao ulogu u atentatu na iranskog antiterorističkog generala Kasima Sulejmanija.
Melman, koji piše za The Jerusalem Post, otkrio je nove aspekte terorističkih i špijunskih aktivnosti Mossada u proteklim godinama, kao i njihov uticaj na različite organizacije koje se protive Izraelu, kao i ostvarene ciljeve.
Raju-l-Jeum piše da Melman, 69-godišnji iskusni analitičar, ima prisne odnose sa šefovima izraelskih sigurnosnih organizacija. On je kazao da je atentat na Mahmuda Al-Mabhuha, zapovjednika Hamasa, 2010.god. izveo Mossad u Dubaiju, ali da je operacija imala niz grešaka, te da elementi te službe nisu izuzetni.
On je atentat na libanonskog šehida Imada Mugnije u februaru 2008.god. u Damasku nazvao najvažnijom terorističkom operacijom Mossada.
Melman je ustvrdio da je pred sami atentat, Mugnije u stanu u Damasku bio domaćin iranskog generala Kasima Sulejmanija i Muhameda Sulejmana, desne ruke Bašara Al-Assada, ali da Amerikanci Izraelcima tada još „nisu bili dali zeleno svjetlo u vezi s atentatom na iranskog generala“.
General Sulejmani je zajedno s nekoliko saboraca ubijen dronom 3. januara, na naredbu američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je gađao njegov konvoj u Bagdadu, kada su stigli u službenu posjetu Iraku.
General Sulejmani uživa veliko poštovanje među iračkim narodom i zvaničnicima, uključujući i šiite i sunnite i Kurde, zbog ključne uloge koju je odigrao u odbrani te zemlje, ali i drugih zemalja, prvenstveno Sirije, od terorizma. Amerikanaca
Kada se Irak 2014.god. pojavio u Iraku, Sulejmani je, predvodeći iranske vojne savjetnike, pomogao irački narod u organizaciji dobrovoljačkih jedinica za borbu protiv zloglasne terorističke skupine. Amerikanaca
Sulejmani je često viđan na prvim frontovima antiterorističkih operacija od iračkog Mosula do sirijskog Halepa.
Kada je ISIL napao kurdski grad Sindžar na sjeveru Iraka, predsjednik Kurdske regionalne vlade Masoud Barzani tada je za Sky News rekao da je Iran bio prva zemlja koja ih je pomogla oružjem da se odbrane od terorista.
Sulejmanija su hvalili i prijatelji i neprijatelji, jer je bio izuzetan vojni stratežist, a 2019.god. našao se na vrhu liste svjetskih mislilaca na polju odbrane i sigurnosti Foreign Policy-a. Amerikanaca
U posljednje vrijeme pojavilo se nekoliko izvještaja o zavjerama i pokušajima likvidacije istaknutog generala, od strane SAD, Izraela i Saudijske Arabije – koji se smatraju glavnim pomagačima terorističkih skupina na Bliskom istoku.
Administracija Donalda Trumpa javno je preuzela odgovornost za atentat na čovjeka koji je prvi priskočio u pomoć susjednim zemljama, kada im je ona bila najviše potrebna. Amerikanaca
(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)