Hrvatska u Šengenu:prednosti i izazovi -  stupa na snagu od 1

Hrvatska u Šengenu:prednosti i izazovi

Hrvatska je na sastanku ministara unutrašnjih poslova država članica Evropske unije u Briselu dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengensku zonu unutar koje je omogućeno slobodno kretanja više od 400 miliona ljudi.

Hrvatska u Šengenu:prednosti i izazovi –  stupa na snagu od 1. januara 2023. godine, kad Hrvatska ukida granične kontrole prema susjednim državama članicama EU-a na kopnenim i pomorskim graničnim prelazima, a od 26. marta na aerodromima.

Otkako je postala članica Evropske unije 1. jula 2013. godine, Hrvatska je imala jedan od najtežih zadataka unutar bloka, koji se sastojao u nadziranju najduže vanjske kopnene granice Evropske unije. Ovaj posao dodatno je usložnjen početkom velikog migrantskog vala 2015. godine.

Hrvatska je zahtjev za ulazak u šengenski prostor podnijela 2016. godine, oko godinu dana nakon što je počeo veliki migrantski val sa Istoka i uspostavljena “balkanska migrantska ruta”. Posao nadziranja državne granice, koja je i granica EU-a, nije bio lagan s obzirom na više od 1.300 kilometara dugu granicu s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom – od čega je samo sa Bosnom i Hercegovinom duga 1.011 kilometara – koja je i vanjska granica Evropske unije.

I nakon ulaska u Šengen ostaju brojni izazovi, naročito ako se uzme u obzir najnoviji, postpandemijski pritisak migracija s Istoka ka zemljama Zapadne Evrope. Broj neregularnih migranata na tzv. balkanskoj ruti u 2022. godini, u odnosu na godinu prije, značajno je povećan.

S druge strane, ulazak Hrvatske u šengensku zonu za milione ljudi iz EU-a koji posjećuju Hrvatsku značit će brže i jednostavnije putovanje, jer će biti ukinuti granični prelazi hrvatske sa susjednim članicama EU-a. Samim tim neće biti ni dugačkih kolona na graničnim prelazima, kojima smo svjedočili naročito u ljetnom periodu, među kojima je najpoznatiji granični prelaz sa Slovenijom – Bregana.

Kad je riječ o državljanima zemalja Zapadnog Balkana koji bezvizno putuju u EU i pritom na tlo EU-a ulaze preko hrvatskih graničnih prelaza, prema tvrdnjama zvaničnika, procedure se neće mnogo promijeniti, s obzirom na činjenicu da Hrvatska već izvjesno vrijeme primjenjuje šengenska pravila na svojim graničnim prelazima.

Hrvatska je 27. zemlja koja je postala dio šengenskog prostora.

Šengenski sporazum, potpisan 1985. godine u Schengenu (Luksemburg), koji je u primjerni od 1995 i obuhvatio je teritorije 26 evropskih zemalja. U mnogo čemu ovaj prostor funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola.

Šengenskom sporazumu pristupile su i četiri države koje nisu dio Evropske unije: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. A zemlje s otvorenim granicama prema šengenskom prostoru su Monako, San Marino i Vatikan.

Šengensko područje obuhvata populaciju od više od 400 miliona ljudi.

Šengen Šengen  Šengen

Izvor

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.