Erdoğanov zaokret u odnosima prema Rijadu - Balkan Times

Erdoğanov zaokret u odnosima prema Rijadu

Sud u Turskoj je u četvrtak donio odluku kojom se obustavlja suđenje za ubistvo novinara Džemala Hašogdžija i da se taj slučaj preda Saudijskoj Arabiji.

Erdoğanov zaokret u odnosima prema Rijadu – Sud u Turskoj je u četvrtak donio odluku kojom se obustavlja suđenje za ubistvo novinara Džemala Hašogdžija i da se taj slučaj preda Saudijskoj Arabiji.

Novinar Džemal Hašogdži bio je glasni kritičar saudijskog prijestolonasljednika Muhammeda bin Salmana koji je na brutalan način ubijen u konzulatu Saudijske Arabije početkom oktobra 2018. godine od strane odreda smrti kojeg je poslao sami vrh kraljevine.

“Odlučili smo da slučaj prebacimo u Saudijsku Arabiju”, rekao je sudija zadužen za suđenje u odsustvu 26-orici saudijskih državljana umiješanih u atentat.

Odluka je došla pošto je neočekivani zahtjev turskog tužioca krajem marta 2022. iznenadio mnoge političke posmatrače. Iako ova sudska odluka može izgledati kao nezavisna odluka, ona pokazuje da je namjera predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana poboljšanje odnosa s arapskim zemljama Perzijskog zaljeva bio glavni razlog za ovu presudu. Osim što u potpunosti dovodi u pitanje pravdu Erdoğanove vlade u slučaju ubistva Hašogdžija, ovaj potez podržava unutrašnje i vanjske tvrdnje o nedostatku nezavisnosti u turskom pravosuđu.

Erdoğan se smiješi “zakletom neprijatelju”

Zbog različitog pogleda na pobune stanovništva koje su zahvatile Bliski istok i Sjevernu Afriku od 2011. godine, Erdoğanova Turska svjedočila je značajnom nivou tenzija s arapskim državama općenito, a posebno s arapskim monarhijama Perzijskog zaljeva. Nakon preuzimanja vlasti kao prijestolonasljednik, princ Muhammed bin Salman iz Saudijske Arabije popeo se na visoko mjesto među liderima u muslimanskom svijetu s negativnim pogledom na Erdoğana. Erdoğan je instrumentalizirao slučaj Hašogdži s ciljem da izvrši pritisak na mladog princa koji čeka da preuzme kraljevski tron što je rezultiralo neprijateljstvom na relaciji Rijad-Ankara.

Nema sumnje da je Erdoğanova medijska propaganda izvršila najveći pritisak na bin Salmana, potkopavajući njegovu poziciju i ambicije kao prijestolonasljednika. Međutim, prenošenje slučaja ubistva ovoj arapskoj kraljevini trebalo bi se smatrati političkim potezom koji označava novo poglavlje u odnosima Ankare i Istanbula.Mnogi se slažu da su upravo ekonomski i politički faktori razlog za ovaj korak turskog pravosuđa.

Ekonomski razlozi Erdoğanove odluke

Ekonomska kriza u posljednjih nekoliko godina bila je Erdoğanova Ahilova peta u nacionalnoj politici. Turski lider, zajedno s liderima vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) itekako je svjestan da će ,ako se trenutni ekonomski problemi nastave, izgubiti svoje mjesto u politici. U stvari, u godinama nakon 2002. godine, AKP se pokazao uspješnim u predstavljanju i sprovođenju preciznih planova i pravih politika. Najznačajniji ekonomski uspjesi Erdogana i AKP-a u prvoj deceniji njihove vladavine u Turskoj bili su dramatično povećanje privrednog rasta proizvodnje po glavi stanovnika, privlačenje stranih investicija, zapošljavanje i uspjeh u kontroli inflacije. Više od decenije, Erdoğanova vlada je bila veoma uspješna u suzbijanju inflacije, smanjivši dvocifrenu stopu inflacije od preko 70 odsto, na jednu od najnižih stopa inflacije u regionu, na 7 odsto, u 2008. godini.

Svi ovi faktori bili su pobjedničke karte Erdoğana i njegove stranke za ostanak na vlasti. Ovi faktori su mu, međutim, posljednjih godina postali slaba tačka. U protekle tri godine, zbog pada vrijednosti lire, stope inflacije od skoro 20 posto i pogrešnih ekonomskih odluka, Turska se više nego ikada prije suočila s rizikom od gubitka stranog kapitala. U proteklih nekoliko godina, stopa inflacije od preko 15 posto stopirala je strane investicije u zemlji.

Pritisnut takvim okolnostima, Erdoğan pokušava ublažiti zategnute odnose Ankare sa arapskim zemljama kao što su Saudijska Arabija i UAE kako bi ublažio ekonomski pritisak. Jasan znak ovakvog pristupa je Erdoğanov pokušaj da promijeni bin Salmanov stav prema njemu prenošenjem najvažnijeg sigurnosnog slučaja u političkom životu saudijskog princa na kraljevinu. Turski lider se nada da će Rijad spasiti AKP od krize ulaganjima u tursku ekonomiju i industriju.

Politički razlozi

Još jedno važno pitanje koje motiviše promjenu Erdoğanov stava prema Rijadu jesu unutrašnja politička pitanja i mogućnost poraza AKP na sljedećim parlamentarnim i predsjedničkim izborima. Ekonomske poteškoće koje su bile nezapamćene u posljednje dvije decenije navele su opozicione stranke, ali i veliki dio javnosti, da pozivaju na Erdoğanovu ostavku i održavanje prijevremenih parlamentarnih i predsjedničkih izbora.

Prema rezultatima 15 novih anketa koje su proveli različiti turski mediji i istraživački instituti, podrška vladajućoj stranci, koja je na vlasti od 2002. godine, pala je sa 42 posto na izborima 2018. na sadašnjih 36 posto. Ankete također pokazuju da će AKP, zajedno sa svim svojim saveznicima, posebno Partijom nacionalističkog pokreta (MHP), osigurati samo 45 mjesta, što je postotak koji nikada nije dovoljan za samostalno formiranje nove vlade. Erdoğan se nada da će iskoristiti deeskalaciju odnosa sa zemljom poput Saudijske Arabije kako bi izbjegao izborni poraz.

Turski lider može misliti da mu fleksibilnost prema Saudijskoj Arabiji može pomoći u poboljšanju pozicije AKP-a u turskoj politici, ali realnost je da bi bliskost s nemilosrdnim diktatorom i onim koga je sam Erdogan nazvao “kriminalcem” učinila obrnuto i mogla bi mu donijeti težak poraz.

U sadašnjim uslovima, veliki broj turskih državljana kao i muslimana u islamskim zemljama prepoznaje bin Salmana kao zločinca i tiranina koji naređuje ubijanje svojih protivnika na brutalne načine u raznim zemljama a da ne zaboravimo da već 8 godina bombarduje nedužni narod Jemena, držeći ih pod najtežom opsadom i da je pretvorio Saudijsku Arabiju u zatvor za svoje protivnike. Stoga bi Erdoğanova bliskost princu Muhammedu mogla imati dubok uticaj na njegov imidž i položaj i mogla bi ga okaljati među turskim narodom.

S drugog aspekta, Erdoğanova fleksibilnost u slučaju Hašogdži ne može mu bitno pomoći da pobijedi ekonomske i političke izazove jer ni saudijski ni emiratski vladari nisu zainteresirani za Erdoğanov ostanak na vlasti jer ga ocjenjuju kao stalnu prijetnju koja se u budućnosti može ponovo okrenuti protiv njih a i ne bi im odgovaralo da ga zateknu na čelu najnepovoljnijeg političkog rivalskog tabora u regionu i muslimanskom svijetu-Muslimanskog bratstva.

Izvor

(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.