Erdogan preispituje politiku Ankare prema Damasku - Balkan Times

Erdogan preispituje politiku Ankare prema Damasku

U proteklih nekoliko mjeseci promjena u pristupu turske vanjske politike i Erdoganovo preispitivanje odnosa sa drugim regionalnim i internacionalnim akterima privlačilo je pažnju političkih posmatrača. Još od arapskih ustanaka 2011. godine, a posebno od 2016. god., Ankara je započela aktivnu intervencijsku politiku uzrokujući time ozbiljne tenzije sa SAD-om, Evropom, Saudijskom Arabijom, UAE i Egiptom, kao i sa svojim susjedima Kiprom i Grčkom. Damasku

Erdogan preispituje politiku Ankare prema Damasku – U proteklih nekoliko mjeseci promjena u pristupu turske vanjske politike i Erdoganovo preispitivanje odnosa sa drugim regionalnim i internacionalnim akterima privlačilo je pažnju političkih posmatrača. Još od arapskih ustanaka 2011. godine, a posebno od 2016. god., Ankara je započela aktivnu intervencijsku politiku uzrokujući time ozbiljne tenzije sa SAD-om, Evropom, Saudijskom Arabijom, UAE i Egiptom, kao i sa svojim susjedima Kiprom i Grčkom. Damasku

Čini se da su predsjedavanje Joe Bidena u SAD-u i eskalacija tenzija između Turske i SAD-a ubijedili Erdoğana da preispita svoj pristup vanjskoj politici. U međuvremenu jedna od zemalja koja je nedavno zauzela centralno mjesto u turskoj “omekšanoj” i deeskalacijskoj politici je Sirija. U svim godinama još od 2011. Ankara je zahtijevala bezuvjetni odlazak Bašara al-Asada sa vlasti i čak je u godinama nakon 2017., u tri operacije Štit Eufrata, Maslinova grančica i Mirovno proljeće, Turska okupirala dijelove sjeverne Sirije.

Međutim, u novim uslovima, dokazi pokazuju da je Ankara krenula u politiku deeskalacije prema Siriji tako što obnavlja veze sa legitimnom vladom u Damasku. Koji su to glavni razlozi iza revizije politike prema Siriji?

Promjena u pogledu Ankare prema Damasku

Najznačajnija manifestacija promjene turskog stava prema vladi u Damasku može se vidjeti na sastanku između Hakana Fidana, šefa turskog obavještajnog aparata, i njegovog sirijskog kolege Ali Mamluka u iračkoj prijestolnici, Bagdadu. U posljednjih nekoliko dana turski mediji otkrili su planiranje takvog sastanka između najviših sigurnosnih čelnika dvije zemlje. Važno je spomenuti da je sastanak Fidana i Mamluka u Bagdadu drugi sastanak po redu između turskih i sirijskih zvaničnika. Prvi put su se sastali u Moskvi u januaru 2020. godine.

Ismail Hakki Pekin, bivši čelnik turske obavještajne službe, komentarisao je sastanak između Fidana i Mamluka, govoreći da su taj proces godinama podržavali Rusija i Iran ali nikakav napredak nije bio postignut. Rekao je, međutim, da su razvoji događaja sa Fidanom rezultirali obnavljanjem diplomatskih kanala i time su označili novi period. Bivši turski obavještajni zvaničnik izjavio je da su Fidan i Mamluk u Bagdadu razgovarali o dva problema – Radnička partija Kurdistana i sirijske izbjeglice. Također, raspravljali su o dijelovima Sirije koji su pod uticajem Turske poput Idliba i Dara-e i novoj mapi puta.

Zašto Erdoğan ostavlja po strani deceniju dugo neprijateljstvo prema Siriji?

Sirijsko bojno polje i političke jednačine: Najvažniji pokretač su pobjede Damaska ​​u borbi protiv terorizma. Od 2016. godine Sirija je počela vraćati teritorije koje su zauzeli teroristi podržani od stranaca, prvi od njih ISIL. To je arapskoj zemlji donijelo relativnu stabilnost i sigurnost. Suprotno početnim planovima Erdoğana i zapadnih zemalja, unatoč svoj finansijskoj i logističkoj pomoći terorističkim frakcijama, sirijska vlada i vojska, uz pomoć saveznika Irana i Rusije, uspjeli su pobijediti borce tekfirije i vratiti vladavinu prava na 70% teritorije zemlje. Osim toga, predsjednički izbori u maju na kojima je Asad odlučno pobijedio sa 95%, učvrstili su temelje Asadovog legitimiteta. Ovi događaji čine da se Ankara suoči sa činjenicom da ne postoji način da se zaobiđe interakcija, pa čak ni saradnja s vladom Damaska ​​u Novoj Siriji.

Zapadno-turske tenzije pod Biddenom se pojačavaju, što zahtijeva deeskalaciju s Istokom: Drugi pokretač promjene Erdoğanove politike ima veze s tursko-zapadnim odnosima nakon 2016. godine, godine vojnog udara, kada je turski lider okrivio Zapad i saveznike u regionu i na domaćem terenu da su se urotili ciljajući njega lično. Posljednjih godina Erdoğan je bio uvučen u tenzije sa SAD-om i evropskim zemljama dok je vodio politiku okretanja prema istoku na različitim nivoima kreiranja politike. Razdor između Ankare i Zapada napredovao je do tačke u kojoj su politički posmatrači najavili kraj strateškog savezništva Turske s atlantskom regijom i početak nove ere napetosti između dvije strane. Kako tenzije eskaliraju, pogled na Istok stavljen je na dnevni red Ankare, ali Erdoğan je sada jasno svjestan da je uvod u rad s Istokom bliskost s pozicijama aktera kao što su Rusija, Kina i Iran. Jedna od glavnih tačaka gdje se sukobljavaju stavovi Turske sa ovim silama je Sirija. Revidirana sirijska politika kapija je bliskosti sa Istokom, a Erdoğan u svojoj novoj politici čini korake ka tome.

Turska unutrašnja politika pokreće preispitivanje sirijske politike: Treći pokretač deeskalacije sa Sirijom su političke jednačine unutar Turske. Sirijske izbjeglice u posljednjoj deceniji bile su izazov za turske političare i stranke. Kemal Kılıçdaroğlu, predsjednik Republikanske narodne partije, više je puta rekao da će vratiti kući sirijske izbjeglice koje je Turska primila. Meral Akşener iz Dobre stranke, opozicione stranke, rekla je da je spremna otputovati u Damask kako bi se sastala sa Asadovim vladinim zvaničnicima u potrazi za rješenjem za slučaj izbjeglica. S takvom atmosferom koja raste u turskoj politici, Erdoğan i njegove kolege političari nastoje uspostaviti kanale s Damaskom kako bi izbjegli posljedice izazova sa izbjeglicama, što im pomaže u blokiranju opozicione instrumentalizacije izbjeglica u izbornom nadmetanju.

Sprječavanje jačanja politike protiv Muslimanskog bratstva: Posljednjih godina, turska politika u regiji dovela je Ankaru u sukob sa suprotnim taborom, koji predstavljaju Saudijska Arabija, UAE i Egipat. Tri arapske zemlje formiraju front protiv Muslimanskog bratstva nasuprot kampu Muslimanskog bratstva koji vode Turci i Katar. Puzanje tri arapske države iz predostrožnosti ka pomirenju sa Sirijom zabrinulo je Erdoğana za njegovu saradnju s Damaskom. Direktnim razgovorima sa sirijskom vladom, turski zvaničnici nadaju se da će zatvoriti put približavanja Damaska ​Rijadu, Abu Dabiju i Kairu.

Izvor
(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.