Erdoğan ostaje tvrdoglav uprkos kolapsu turske lire - Balkan Times

Erdoğan ostaje tvrdoglav uprkos kolapsu turske lire

Teška ekonomska situacija u Turskoj usporava cijelu zemlju. Otkako su cijene sirovina i energenata naglo porasle, mnogi građani Turske se griju na ugalj ili drva. Prirodni plin je u ovom trenutku postao skup luskuzni resurs.

Erdoğan ostaje tvrdoglav uprkos kolapsu turske lire – Teška ekonomska situacija u Turskoj usporava cijelu zemlju. Otkako su cijene sirovina i energenata naglo porasle, mnogi građani Turske se griju na ugalj ili drva. Prirodni plin je u ovom trenutku postao skup luskuzni resurs.

Razlog visokih cijena na tržištu energenata je kriza tamošnje valute, koja u Turskoj bjesni već tri godine. Stopa inflacije od skoro 20%, stavlja tursku liru pod pritisak. Turska moneta je već godinama u padu, ali sada skoro svakodnevno dostiže nove minimume. Ove srijede je turska Centralna banka zaustavila negativan razvoj i po prvi put nakon sedam godina intervenisala na tržištu devizama. To je barem za početak zaustavilo dalji pad lire – tek će se pokazati koliko su ove mjere održive.

Okriviti centralnu banku za probleme s lirom

Stabilnost je, upravo sada, važna za Erdoğana jer raste nezadovoljstvo među stanovništvom da državna politika ne može staviti pod kontrolu turbo inflaciju i sa tim povezane oscilacije cijena.

Rješenja koja je predložila turska vlada, kako u privredi tako isto i u monetarnoj politici nisu uspjela. Bez obzira na to Centralna banka Turske je sredinom novembra odlučila da smanji kamatne stope sa 16% na 15% – tek u oktobru su monetarne vlasti snizile stopu za dva posto.

Međutim, prema aktuelnoj ekonomskoj teoriji, snižavanje osnovne kamate da bi se smanjila inflacija nije uobičajeno, nego upravo suprotno, centralne banke se protiv previsoke inflacije bore podizanjem kamatnih stopa.

I kao što su mnogi stručnjaci predviđali lira je nakon ove najnovije odluke propala. Ponekad se na tržištu za jedan američki dolar plaćalo više od 14 lira. To je devalvacija turske valute za 45% od početka godine.

Erdoğan tvrdoglavo ostaje pri svom

Godinama je na kurs značajno uticao Erdoğan koji je otvoreno izjavljivao da je protivnik visokih kamata. On je prvog decembra smijenio svog ministra finansija, Lutfija Elvana, koji je na funkciji bio samo godinu dana, a na njegovo mjesto je došao njegov zamjenik Nureddin Nebati.

Turski predsjednik je u više navrata mijenjao visoke funkcionere u Centralnoj banci zbog neprovođenja njegove agende monetarne politike. Iako je njegovo smanjenje kamatnih stopa pogodovalo devalvaciji lire, on se ne da odvratiti od svoje mantre – „kamate su uzrok, inflacija je rezultat“.

On je to ponovio tridesetog novembra na državnoj televiziji TRT. Turska je snižavala ključnu kamatnu stopu kako bi podstakla investicije, zapošljavanje, proizvodnju i privredni rast. On je ponovio svoje neortodoksno uvjerenje da su visoke kamatne stope uticale na skok cijena pokazujući da ne želi odustati od svoje ekonomske politike.

“Dolari u slamarici”

Ekonomski stručnjak Soner Kuru ističe da su se i tržište i ljudi već prilagodili činjenici da će se dugoročno nastaviti sa smanjenjem kamata. „Ljudi pokušavaju sve da bi spasili svoj novac od inflacije. Ali, čak i ako štediše kupuju samo zlato, to indirektno dovodi do povećanja kursa, jer su, također, i plemeniti metali vezani za dolar“, objašnjava Kuru.

Kuru misli da su ljudi u Turskoj još od 2013. godine suočeni sa rastućom cijenom dolara. Sve više ljudi sada pokušava da obezbijedi svoju imovinu uz pomoć deviza. „Ljudi će u budućnosti sve više spavati na slamarici od dolara”, kaže Kuru. „Nalazimo se u vremenu u kojem čak ljudi, koji nikada nisu poslovali sa dolarima, sada u ovoj valuti vide sigurno utočište.“

Privredni rast po svaku cijenu

Erdoğan je u toj emisiji na TRT-u, također, naglasio da vjeruje da će Turska u ovoj godini ostvariti ogroman privredni rast. Bruto domaći proizvod (BDP) bi trebalo da poraste za najmanje 10%, dodao je. Osnovni ekonomski pokazatelji su veoma jaki i zemlja samo čeka dugoročne investicije iz inostranstva.

Dok je devalvacija valute problematična u zemlji, inostrani izvoznici i investitori profitiraju od slabe lire. Djelimično zavisna od toga, pokazuje se i stopa privrednog rasta: prema podacima Turskog instituta za statistiku, privreda te zemlje je u drugom kvartalu 2021. godine porasla za 21,7% – to je najviša stopa privrednog rasta od 1999. godine.

Porast, koji doduše ne završava u novčanicima turskog stanovništva. Posebno ogroman rast cijena osnovnih životnih namirnica posljednjih mjeseci izaziva nezadovoljstvo na turskim tržištima.

 

Izvor
(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.