Bosna i Hercegovina nakon izbora – rezultati i mandati

Bosna i Hercegovina nakon izbora – rezultati i mandati

U Bosni i Hercegovini su 2. oktobra 2022. godine održani Opći izbori. Nakon dosta napete, prljave i u nekim slučajevima smiješne kampanje, prema riječima predsjednika Centralne izborne komisije (CIK) Suada Arnautovića, izlaznost građana na izbore iznosio je 973.653 ili 48% za Federaciju Bosne i Hercegovine, za Republiku Srpsku 638.076 ili 53% te za Brčko distrikt 32.315 ili 44%. To je 4% manje u odnosu na Opće izbore 2018. godine.

Bosna i Hercegovina nakon izbora – rezultati i mandati – Predizborne kampanje obilovale su neprimjerenim i smiješnim nastupima na kojima se prijetilo političkim oponentima, video spotovima, fotošopiranim slikama kandidata na plakatima, lavinom obećanja od kojih veći dio nikada neće ugledati svjetlo dana, itd.

Dan glasanja bio je ispunjen raznim nepravilnostima, hapšenjem članova biračkog odbora, remećenjem javnog reda i mira, u selu Čengić kod Bijeljine desio se nesvakidašnji „incident“ – čak 80 ljudi registrovano je kao slijepo te im je stoga trebala pomoć drugih osoba prilikom glasanja. Sve potvrde potpisala je direktorica bijeljinskog Doma zdravlja Danijela Đukin, članica SNSD-a.

U Istočnom Novom Sarajevu i Istočnoj Ilidži zaplijenjene su naočale za snimanje. U Bijeljini je zabilježeno da je jedna osoba davala novac glasačima u autopraonici preko puta birališta, a u Zenici je jedna osoba kažnjena sa 3.000 KM zbog fotografisanja glasačkih listića.

U Brčkom su primljene prijave za kršnje izbornog procesa. Zabilježeno je da je u Podrinje stigao veliki broj autobusa iz Srbije, koji dovoze državljane BiH s pravom glasa u Republici Srpskoj a na  listama se nalazio i određeni broj preminulih osoba, što je uobičajena praksa već godinama.

Većina birališta je zatvorena u 19 sati nakon čega je započelo brojanje glasova.

Dok je trajalo brojanje glasova, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt je nametnuo promjene famoznog Izbornog zakona koji je krasio svaki dnevnik i političku emisiju prethodnih mjeseci. Vjerovatno je želio izbjeći medijsku gužvu pod plaštom izbora jer da je htio to je mogao uraditi i prije izbora.

Prije nastavka priče o rezultatima izbora, da kratko kažemo nešto o tim izmjenama Izbornog zakona.

Naime, izmjene se odnose na izbor delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Izgledno je da će nakon izmjena broj delegata iznositi 23, dok će za donošenje odluka biti dovoljno 11 glasova, umjesto dosadašnjih šest.

Navodni prvobitni Schmidtov prijedlog o uvođenju cenzusa u svakom kantonu od 3% pri izboru delegata izazvao je veliko nezadovoljstvo među strankama sa sjedištem u Sarajevu, dok su ovaj prijedlog podržale stranke s hrvatskim predznakom.

Zbog toga su ispred Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu održani protesti onih kojima je taj prijedlog neprihvatljiv, a za koji smatraju da se njime produbljuju etničke podjele. Navodni prvobitni prijedlog visokog predstavnika bio je prihvatljiv strankama s hrvatskim predznakom, jer su smatrale da će se time riješiti ono što zovu “legitimno predstavljanje naroda”.

Nakon što su održani protesti, Schmidt je poručio da će dati domaćim političarima da još jednom pokušaju postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona, ali ako se to ne desi kroz nekoliko sedmica, da postoji mogućnost da će on te izmjene nametnuti.

To se naravno nije desilo, pa je na kraju Schmidt morao sam da reaguje.

“Dom naroda sastoji se od osamdeset delegata i to po dvadeset tri delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i jedanaest delegata iz reda Ostalih”, piše u amandmanu koji je nametnut na Ustav Federacije BiH odlukom visokog predstavnika, a koja je objavljena na službenoj stranici OHR-a.

Kao što je poznato, Dom naroda Federacije BiH do sada je brojao 58 delegata, te je svaki nacionalni klub imao po 17 delegata, a klub Ostalih 7.

Ovom odlukom nije prekršen princip da svaki kanton daje po jednog Bošnjaka, Srbina i Hrvata. Sada će se ova stavka odnositi i na Ostale. Klub ostalih povećava se na 11, i svaki kanton će biti u mogućnosti delegirati jednog delegata iz ovog kluba, što do sad nije bio slučaj.

“Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora. Zakonom će se precizirati način preraspodjele mjesta dodijeljenih jednom ili više konstitutivnih naroda i/ili grupi Ostalih iz kantona, ukoliko kantonalna skupština u tom kantonu ne izabere delegate iz reda jednog ili više relevantnih konstitutivnih naroda ili iz grupe Ostalih u Dom naroda u roku predviđenom ovim članom”, stoji u odluci.

Izmjenama se ukida mogućnost da 2/3 delegata u jednom etničkom klubu mogu svaku odluku proglasiti pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa.

“Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog člana, onda će to učiniti bilo koja grupa od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili”, piše u odluci.

Ambasade SAD-a i Velike Britanije su pozdravile tu odluku Visokog predstavnika, uz odobravanje hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je dodao da izmjene osiguravaju politički opstanak Hrvata i pridonose ostvarivanju legitimne zastupljenosti u Domu naroda i Vladi Federacije BiH.

Da se vratimo na rezultate izbora.

Što se tiče samog predsjedništva, član iz reda bošnjačkog naroda je Denis Bećirović, hrvatskog Željko Komšić i srpskog Željka Cvijanović.

Denis Bećirović osvojio je 162.053 ili 55,78% glasova, a njegovi protivnici, Bakir Izetbegović  114.186 ili 39,31% i Mirsad Hadžikadić 14.269 glasova ili 4,91%.

Željko Komšić (DF) dobio je 183.529 ili 53,61% glasova, a Borjana Krišto (HDZ i HNS) 158.781 glasova ili 46,39% za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda.

Željka Cvijanović osvojila je 121.731 glasova ili 51,65%, Mirko Šarović 86.797 ili 36,83%, Nenad Nešić 13.869 ili 5,80% i Vojin Mijatović 10.182 odnosno 4,32%.

PDP je proglasio pobjedu Jelene Trivić za predsjednicu RS-a, što je oko 1 sat poslije ponoći negirano iz štaba SNSD-a. Iza dva sata Milorad Dodik je proglasio svoju pobjedu, tvrdeći da PDP izlazi sa netačnim podacima.

Nakon što je Dodik proglasio pobjedu, Jelena Trivić je iznijela optužbe da su glasovi pokradeni i zatražila ponavljanje procesa. Njenoj tvrdnji doprinosi i samo priznanje Stevana Gutića, predsjednika Biračkog odbora koji tvrdi da glasovi za Jelenu Trivić nisu bili upisani.

Što se tiče mandata u Parlamentu Bosne i Hercegovine, prema trenutnom stanju najviše direktnih mandata će imati SDA i SNSD.

Iz Federacije Bosne i Hercegovine u Parlamentarnu Skupštinu BiH bira se ukupno 28 poslanika od čega je 21 direktni, a sedam su kompenzacijski mandati te je izgledno očekivati da neke stranke dobiju i još neke mandate.

Prema do sada objavljenim rezultatima u izbornoj jedinici 1A (USK i Kanton 10) po jedan direktni mandat bi trebali osvojiti SDA, NES i SDP. Ujedno ovo bi bila i razlika jer je na izborima 2018. godine, direktni mandat osvojio HDZ. Priliku da ugrozi direktni mandat SDP do kraja brojanja ima Demokratska fronta.

U izbornoj jedinici 2A (HNK i ZHK) situacija je također prilično jasna. Dva direktna mandata iz ove jedinice će dobiti HDZ, a jedan SDA.

Izborna jedinica 3A koju čine Kanton Sarajevo i Bosansko-podrinjski kanton daje četiri direktna mandata u Parlament BiH. Prilično je sigurno da će ovdje direktne mandate osvojiti Narod i pravda, SDA, Naša stranka i SDP.

Najviše direktnih mandata u Parlament BiH daje izborna jedinica 4A koju čine Zeničko-dobojski i Srednjobosanski kanton. Ova jedinica daje šest mandata. Prema trenutnom stanju SDA će dobiti tri direktna mandata, a HDZ, SDP i DF po jedan direktni mandat. Prije četiri godine SDA je imala dva mandata, tako da je ostvarila rast u ovoj izbornoj jedinici. Mandat je izgubio Nezavisni blok koji je na ovim izborima nastupio kao dio Koalicije Država.

Izborna jedinica 5A koju čine Tuzlanski i Posavski kanton daje ukupno pet direktnih mandata. Prema trenutnim rezultatima tri mandata u ovoj jedinici osvaja SDA, a SDP i DF po jedan. Sa tim da je obrađeno 75,09% biračkih mjesta, a SDP manje od 1000 glasova dijeli od drugog mandata na račun SDA.

Prema tome iz Federacije BiH trenutno sa mogućim izmjenama do kraja brojanja SDA osvaja 9, SDP 4, HDZ 3, DF 2, Narod i pravda 1, NES 1, Naša stranka 1.

Iz entiteta Republika Srpska direktno se raspoređuje devet mandata u Parlamentu BiH iz tri izborne jedinice.

U izbornoj jednici 1B koju čini zapadni dio entiteta prema trenutnom stanju SNSD osvaja dva direktna mandata, a PDP jedan. SDS za razliku od izbora 2018. godine ostaje bez mandata.

Izborna jedinica 2B u kojoj su najveći gradovi Bijeljina i Doboj, SNSD osvaja dva direktna, a SDS jedan direktni kao i prije četiri godine.

Konačno, u izbornoj jedinici 3B koju čini istočna Bosna i istočna Hercegovina, SNSD trenutno osvaja dva direktna, a SDS jedan mandat.

Što se tiče direktnih mandata iz Republike Srpske za Parlament BiH SNSD osvaja 6 mandata, SDS dva a PDP jedan mandat.

Pored direktnih raspoređuju se i kompenzacijski mandati, ali njihov broj će biti poznat tek nakon prebrojavanja svih glasova.

Sve ovo je samo vrh ledenog brijega, jer nas tek u narednom periodu čekaju nove političke farse, previranja, dogovori i optužbe a ekonomija i napredak države će morati malo pričekati, jer u Bosni i Hercegovini čekanje je disciplina u kojoj smo svi osvajači zlatne medalje.

Izvor

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.