BLISKI ISTOK I VIRUS: NI COVID-19 NIJE ZAUSTAVIO RATOVE

On maj 12, 2020

Oružje se čuje od Magreba do srednje Azije, ali sada pandemija predstavlja novi strah za već do kosti uplašeno civilno stanovništvo, posebno milione izbjeglica i raseljenih zbog sukoba. Loši zdravstveni sistemi nisu osposobljeni za suočavanje sa poplavom zaraženih ljudi, pogotovo kada još i meci zvižde po bolnicama. Iz tog razloga, glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres ove je sedmice uputio hitan poziv na “globalno primirje” radi zaštite najugroženijih građana

Ni pandemija Covid-19 nije uspjela prekinuti sve borbe na Bliskom istoku. Međutim, globalno širenje zaraze izmijenilo je tijek, čini se beskonačnih sukoba kao u slučaju Sirije i Jemena ali ipak i zaustavilo stalno nasilje u nekim žarištima poput Gaze.

Kakvo je stanje u najugroženijim zemljama?

SIRIJA

Sukob u arapskoj zemlji, koji je ušao u desetu godinu, jedan je od prvih u kojima su UN odlučile poduzeti akciju po tom pitanju. Izaslanik Ujedinjenih naroda za Siriju, Geir Pedersen, traži nacvionalni prekid vatre kako bi spriječili širenje koronavirusa. “Sirijci su vrlo ranjivi na Covid-19. Zdravstvene ustanove su uništene ili je njihov kapacitet degradiran, bez opreme i osoblja”, rekao je Pedersen u utorak, koji je također pozvao na brzo i opsežno puštanje zatočenika i talaca.

Tri miliona stanovnika sjeveroistočne pokrajine Idlib trpe akutnog nedostatka medicinskih centara nakon što su desetine bolnica opustošene bombaškim napadima vladinog zrakoplovstva i njihovih ruskih saveznika. Prisutnost snaga iz Irana, jedne od prvih zemalja koje je zahvatila pandemija, još je jedna mogućnost lakog širenja zaraze. Vlada predsjednika Bashara el Asada navela je kako je u toj zemlji samo pet slučajeva zaraženih koronavirusom, ali tako nizak broj se pravda nedostatkom sredstava za kupovinu testova.

JEMEN

Vlada u egzilu i jemenski pobunjenici pozitivno su odgovorili na poziv generalnog tajnika UN-a Antónija Guterresa za momentalnim prekidom vatre zbog prijetnji koronavirusom. Iako u zemlji još nisu dijagnosticirani nijedan slučaj, postoji raširena bojazan da će bolest opustošiti stanovništvo koje je nakon pet godina građanskog rata i loše zdravstvene infrastrukture ostavljeno na ivici gladi.

Nakon što je uputio globalni apel na primirje za borbu protiv pandemije, Guterres je posebno pozvao jemenske stranke da prekinu neprijateljstva i ponovo pokrenu mirovne pregovore koje su posljednji put održali u decembru 2018. godine. Njegove su se riječi poklopile s petom obljetnicom saudijske vojne intervencije kako bi se zaustavilo napredovanje Huthi pobunjenika, koje podržava Iranom.

I međunarodno priznata vlada i Saudijska Arabija, koja je podržava, izrazili su svoju podršku okončanju borbi. Huti, koji od kraja januara napreduju prema istoku, prvo žele vidjeti na što se odnosi najava njihovih rivala. Jemenski izaslanik UN-a Martin Griffiths rekao je da će sazvati sastanak kako bi stranke “prešle sa riječi na djela“.

UN smatraju rat u Jemenu najvećom svjetskom humanitarnom krizom. U zemlji koja je već bila jedna od najsiromašnijih, borbe su usmrtile najmanje 12.000 civila, a još 230.000, od kojih su mnoga djeca, umrlo je od posljedica bolesti i nedostatka hrane prouzrokovanih sukobom. Agencije UN-a i nevladine organizacije upozoravaju na totalni nedostatak sredstava u borbi s koronavirusom, dok se još uvijek bore protiv kolere i pothranjenosti.

Sada je jedinstvena prilika za sve uključene. Ovo je prvi put da su obje strane pokazale interes za nacionalnim prekidom vatre od 2016. Saudijska Arabija, koja mjesečno troši oko 1,85 milijardi dolara na rat, tražila je izlaz iz katastrofalne ratne avanture. Krajem prošle godine otvaranje tajnih razgovora s Hutijima omogućilo je prekid borbi. Međutim, pobunjenici su iskoristili podjele između svojih rivala da bi utvrdili položaje, a nasilje je eskaliralo posljednjih sedmica.

U ovom trenutku svi nastavljaju optuživati jedni druge. Vojna koalicija koju predvodi Saudijska Arabija demantirala je ovog petka da je presrela i uništila nekoliko bespilotnih letjelica koje su Huti pokrenuli protiv “civilnih ciljeva” u saudijskim gradovima Abha i Khamis Mushait. Jemenski pobunjenici su sa svoje strane tvrdili da su presreli i prisilili okrenuti nekoliko koalicijskih aviona iznad grada Maariba.

IRAK

U Iraku pandemija već utječe na vojsku i borbu protiv samozvane Islamske države (ISIS). Bagdad je prošle sedmice objavio da obustavlja svoju vojnu obuku kako bi se izbjegao rizik od zaraze Covid-19. Gotovo odmah, SAD, koje su već povećavale svoje snage u raznim bazama, rekle su da će smanjiti broj svojih vojnika.

“Stotine vojnika posvećenih treningu privremeno odlazi zbog sigurnosti prije Covid-19”, rekao je glasnogovornik međunarodne koalicije protiv ISIS-a, američki pukovnik Myles B. Caggins. Vojsku i instruktore povukle su i neke evropske zemlje. Ovaj korak pojačava odustajanje od izoliranja Irana koji već ima značajno prisustvo u Iraku preko savezničkih milicija. Najveći rizik je, međutim, da će ISIS iskoristiti prednosti za pokretanje novih napada, posebno u regijama Saladin ili Diyala, gdje je kontrola iračkih snaga ograničena.

Naravno, čelnici ISIS-a uzeli su u obzir pandemiju i davali savjete svojim sljedbenicima kako ne bi putovali na mjesta gdje postoji rizik od infekcije i zaštitili se od zaraze. Njihovi pripadnici pandemiju vide kao “Božju muku za nevjernike”, inzistiraju na tome da “muslimani ne bi trebali žalostiti nevjernike i otpadnike (…) i moraju nastaviti intenzivirati svoj pritisak kako mogu”.

AFGANISTAN

Zasad je koronavirus bio razlog uspostavljanja kontakata između afganistanske vlade i talibana videokonferencijom. Predsjednik Ashraf Ghani predložio je primirje sredinom prošle sedmice kako bi se pomoglo suzbijanju širenja koronavirusa. Iako su talibani rekli da su voljni “surađivati i koordinirati” sa zdravstvenim organizacijama, nastavili su napadati sigurnosne snage. Ni druge pobunjeničke i terorističke grupe koje djeluju u zemlji nisu prestale s akcijama. Lokalni ogranak samozvane Islamske države napao je hram Sikha u Kabulu i usmrtio 25 ljudi prošle srijede.

Nakon posjete afganistanskoj prijestolnici dva dana ranije, američki državni tajnik Mike Pompeo rekao je da Washington održava plan smanjenja trupa dogovoren s talibanima, jer oni drže riječ da ne napadaju američke ciljeve, ali se nije odnosio na njegove akcije protiv afganistanskih snaga. Pompeo je također najavio značajno smanjenje ekonomske pomoći ako Ghani i njegov suparnik Abdullah Abdullah ne riješe svoje političko sučeljavanje. Međutim, obećao je da će nastaviti pomagati u borbi protiv Covid-19.

Kada je ostatak svijeta u pitanju, situacija je slična. Iste one terenske bolnice koje su u protekle dvije godine pružale hitnu skrb za više od 8.000 palestinskih prosvjednika ranjenih mecima izraelskih snaga na izraelskoj granici s palestinskom enklavom sada su karantinski centri. Sa dva miliona stanovnika na 375 kvadratnih kilometara (treće najgušće naseljeno područje nakon Singapura i Hong Konga), Gaza je danas jedno od najsmrtonosnijih mjesta na svijetu.

Međutim, vijesti o neprijateljstvima nestale su iz naslova hebrejske i palestinske štampe. Izraelsko ministarstvo zdravstva poslalo je timove za otkrivanje koronavirusa i olakšalo ulazak medicinskih potrepština. Pripadnici Hamasa i druge milicije više ne emitiraju videozapise o lansiranju raketa na svojim web stranica, na njima su sada zapisi o tome kako prskaju dezinfekcijsku tekućinu u bolnicama. Nakon što je ostala izolirana zbog izraelske blokade od 2007. godine, kada je pokret Hamas preuzeo vlast, Gaza je pretrpjela tri razorna rata s izraelskom vojskom u kojima je zdravstveni sistem uništen.

Dvije strane u sukobu u Libiji složile su se prošle sedmice o primirju koje su pozdravile Ujedinjene nacije. Bio je to prvi pokušaj primirja dogovoren otkako su trupe generala Halife Haftera, koji je smješten na istoku i ima učinkovitu kontrolu nad većim dijelom zemlje, započeo opsadu glavnog grada. Postojala je nada da će pandemija zaustaviti sukob. Ali prekid vatre jedva da je trajao 48 sati. U ponedjeljak su obje strane već optužile jedna drugu da su prekršile sporazum. I u utorak navečer, vlada Nacionalnog jedinstva sa sjedištem u Tripoliju, koju je priznala međunarodna zajednica, izvijestila je o svom prvom pozitivnom slučaju zaraze Covid-19.

Dvije suprotstavljene strane optužule su jedna drugu da su preko plaćenika donijele virus u Libiju.

U Sahelu ne znaju za koronaviruse. Dok se u drugim dijelovima svijeta potpisuju ugovori o prekidu vatre i prestanku neprijateljstava, terorističke skupine poput Boko Harama ili Islamske države Velike Sahare (ISGS) nastavljaju borbe. To se nedavno dogodilo u Nigeru, Nigeriji i Čadu, gdje su dvije zaraćene frakcije Boko Harama pokrenule ofenzivu protiv nacionalnih vojski tih zemalja, uzrokujući oko 170 žrtava ukupno. U Maliju je otet vođa opozicije Soumaïla Cissé nakon zasjede a u Burkini Faso, gdje se Vlada suočava s eskalacijom slučajeva koronavirusa, oružana skupina povezana s ISGS Al Saharaui pogubila je u utorak tri civila na istoku zemlje.

Isto tako, čadska vojska priprema “iznenadni odgovor”, upozorio je predsjednik Idris Déby govoreći na nacionalnoj televiziji nakon napada koje je prošlog ponedjeljka pokrenuo Boko Haram na vojnu bazu Boma, u kojem je poginulo 98 čadskih vojnika. Intenziviranje terorističkih aktivnosti u Africi nadilazi Sahel. U sjevernom Mozambiku, radikalna skupina pokrenula je u srijedu ofanzivu kojom je uspjela preuzeti kontrolu nad gradom Quissanga, kojeg je do tada držala Islamska država u središnjoj Africi (ISCA). Ova skupina djeluje i na istoku Demokratske Republike Kongo gdje oružane snage vode svesrdnu borbu protiv različitih milicija poput Mai Mai-a, Demokratskih savezničkih snaga (ADF) i Zadruge za razvoj Konga čiji je vođa, Justin Ngudjolo, umro ove srijede nakon sukoba.

Afrika je i dalje kontinent koji je najmanje zahvaćen koronavirusom, sa oko 3.500 slučajeva, a najviše je pogođen ratom. Unatoč tome, stopa zaraze raste. Najviše je slučajeva u Južnoj Africi i Egiptu. Gotovo sve države donijele su stroga pravila o zatvaranju granica, potpunom ili djelomičnom zatvaranju, policijskim satima i zabrani javnih aktivnosti kako bi se spriječilo širenje virusa.