Američki saveznici postaju sve skeptičniji u pogledu američke posvećenosti usred izdaje u Afganistanu - Balkan Times

Američki saveznici postaju sve skeptičniji u pogledu američke posvećenosti usred izdaje u Afganistanu

Decenijama je jedan od polova američke moći bila njena mreža regionalnih saveznika širom svijeta. Drugim riječima, osim ekonomskih i vojnih sposobnosti, upravo je kulturni aspekt SAD -a u svijetu pomogao da se Washington postavi na mjesto hegemonističke sile i vođe Zapada.

Američki saveznici postaju sve skeptičniji u pogledu američke posvećenosti usred izdaje u Afganistanu – Decenijama je jedan od polova američke moći bila njena mreža regionalnih saveznika širom svijeta. Drugim riječima, osim ekonomskih i vojnih sposobnosti, upravo je kulturni aspekt SAD -a u svijetu pomogao da se Washington postavi na mjesto hegemonističke sile i vođe Zapada.

Međutim, čini se da su nedavni događaji u Afganistanu, od kojih je najistaknutiji to što su SAD okrenuli leđa centralnoj vladi u Kabulu, jako poljuljali poziciju i ugled Washingtona na globalnoj sceni.
Američka vlada izvršila je invaziju na Islamski Emirat Afganistan pod vlašću Talibana 2001. godine pod izgovorom borbe protiv terorizma i nakon napada 11. septembra, te je pokušala uspostaviti demokratski politički sistem sa sekularnim vladarima nakon okupacije Afganistana. Sada svijet svjedoči kako je, nakon 20 godina američkog prisustva u Afganistanu, Bijela kuća izdala svoje saveznike u Kabulu, a kao rezultat tajnog dogovora s grupom otvorila je put za pad Kabula.

Nakon ovih događaja, unatoč svoj propagandi i naporima američkih dužnosnika da veličaju američku vojsku i smanje teret poraza, pitanje povlačenja Washingtona naširoko se smatra velikom izdajom i razlogom nepovjerenja u Amerikance.

Sada se može hrabro tvrditi da smo u novom razdoblju svjedoci sve veće fobije od povjerenja u SAD širom svijeta. Ovo je natjeralo stratege Bijele kuće da se bore da poprave ukaljani američki imidž na globalnoj razini.

Washington želi poboljšati svoj imidž u istočnoj Aziji

Prva i možda najvažnija regija u kojoj je narušeno povjerenje u SAD i kojoj Washington pridaje posebnu važnost u svojoj novoj doktrini “okretanja prema istoku” je istočna Azija. Zaista, u posljednjoj deceniji suzbijanje Kine u istočnoazijskoj regiji postalo je vanjskopolitički prioritet SAD -a, ali zemlje u regiji sada su skeptične prema budućnosti povjerenja u Washington. Zemlje poput Japana, Južne Koreje, Tajvana, Posebne administrativne regije Hong Kong, pa čak i Vijetnama, u međuvremenu su više zabrinute zbog mogućnosti saradnje i podrške Washingtona za njih u suočavanju s postojećim prijetnjama.
Zabrinutost različitih aktera dovela je do posebnog pokreta političara Bijele kuće.

Na primjer, u intervjuu za ABC News 19. augusta 2021. američki predsjednik Joe Biden rekao je da je situacija na Tajvanu drugačija od one u Afganistanu, kao da je Washington otvoreno potpisao sporazum o vojnoj saradnji s Tajvanom. Potpredsjednica Kamala Harris trebala bi posjetiti jugoistočnu Aziju kako bi uvjerila saveznike o stalnoj predanosti njihovoj sigurnosti.
Ove američka putovanja su važna jer stručnjaci sugeriraju da će brzo zauzimanje Afganistana odraziti njegov utjecaj na nacionalnu sigurnost američkih saveznika u Europi i Aziji, pri čemu nisu sigurni mogu li računati na preuzete sigurnosne obaveze SAD -a prema njima.

Murray Heibert, stručnjak u istraživačkom centru Centra za međunarodne i strateške studije sa sjedištem u Washingtonu, smatra da bi Harris tijekom putovanja trebala pokušati uvjeriti saveznike o predanosti Sjedinjenih Država i da nema paralela između Afganistana i drugih savezničkih država, među kojima su Singapur i Vijetnam, dvije zemlje koje će potpredsjednica posjetiti. Putovanje istočnom Azijom ima jedan cilj: poboljšanje imidža.

Izraelska zabrinutost i Bidenovi koraci za izgradnju povjerenja

Osim zapadnih i istočnih saveznika Washingtona, još jedan važan saveznik koji je skeptičan prema podršci Washingtona i duboko zabrinut za njegovo buduće povjerenje je izraelski režim. Pad Afganistana posljednjih dana izazvao je snažne kritičke reakcije među političkim i sigurnosnim zvaničnicima režima.

Dokazi ukazuju na to da izraelski zvaničnici zabrinuto prate razvoj događaja u Afganistanu i ne misle da je malo vjerovatno da će ovi događaji pojačati oživljavanje antiizraelskih frakcija u centralnoazijskoj državi.
Vrlo visoki izvori odbrane rekli su za Breaking Defense da je ovo bio “crni dan”, koji će odražavati kako zemlje u regionu misle o američkim obećanjima.

Moshe Ya’alon, bivši izraelski ministar odbrane koji je neko vrijeme odsutan u politici, na dan bijega predsjednika Afganistana Ashrafa Ghanija iz Afganistana u svom je postu na Twitteru rekao da je Afganistan daleko od izraelskog režima, da se SAD povlače i jačanje talibanske moći utiče na regionalni položaj SAD -a i može utjecati na izraelsku sigurnost.

Amos Yaldin, bivši načelnik izraelske vojne obavještajne uprave, koji je sada na čelu istaknutog think tanka, opisao je razvoj u Afganistanu kao “gorivo za već goruću vatru” u regiji, sugerirajući da to može imati negativne učinke na ovaj dio svijeta. Penzionisani general također se osvrnuo na Saudijsku Arabiju i Bahrein, rekavši da svaka zemlja koja se smatra saveznicom Washingtona sada saznaje da se u trenutku suočavanja s krizom ne treba oslanjati na SAD. Izraelski magazin Makor Rishon u jednom je članku napisao da će američka slabost istisnuti “visoku cijenu” iz Tel Aviva.
Nakon ovog nivoa negativnih reakcija izraelskih vlasti i medija o katastrofalnom povlačenju SAD -a iz Afganistana, vidimo da američka vlada nastoji poboljšati svoj imidž i naglasiti nastavak svojih garancija Izraelcima. Biden će 26. avgusta po prvi put u Bijeloj kući primiti izraelskog premijera Naftalija Bennetta.

Bajdenov susret s Bennettom može se smatrati kao više od svega što Washington ističe u svom jamstvu izraelskoj političkoj zajednici o upornosti podrške.

Sirijski Kurdi, sljedeći kandidati žrtve za američku izdaju
Osim vladinih aktera, još jedan važan akter koji je postao ozbiljno zabrinut za budućnost svojih odnosa i saradnje s Bijelom kućom kao rezultat pada Kabula su sirijski Kurdi. Sirijske demokratske snage (SDF) predvođene Kurdima uvelike su se oslanjale na američku podršku u godinama od 2014. godine, naime na uspon terorističke grupe ISIS, koja je igrala ulogu pješaštva Washingtona na sirijskom bojnom polju. Sirijski Kurdi postali su žrtvom američke izdaje u dvije faze turske invazije na Afrin 2018. godine i Istočnog Eufrata 2020. godine, ali su odbili i saradnju sa centralnom vladom u novim uslovima u kojima je Damask vratio kontrolu nad zemljom.

Sada je pad Kabula i bijeg Amerikanaca iz Afganistana zabrinjavajući za Kurde više nego bilo koji drugi saveznik SAD -a u svijetu. Izdavši nezavisnu državu sa centralnom vladom, Amerikanci smatraju da je dio kolača žrtvovanje sirijskih Kurda kao nedržavnog aktera za njihove interese.

Sada je vrijeme da kurdsko vodstvo odigra više odgovorno nego prije u suprotstavljanju novom razvoju događaja i krene putem dijaloga i dogovora sa sada jačom sirijskom vladom prije nego što postane žrtva još jedne američke izdaje.

Izvor
(Stavovi iznešeni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove BalkanTimes)

You might also like
Leave A Reply

Your email address will not be published.